Tjedna čitanka #41

Nova hrvatska banka

Neki procesi koji se inače odvijaju mjesecima i godinama ubrzali su se na razinu jednog tjedna. I dok sam u prethodnoj čitanci komentirao kako je Sberbank u problemima, ovog je tjedna već akviziran i preimenovan. Nova hrvatska banka zove se – Nova hrvatska banka. Pročitajte kako je djelovao Jedinstveni sanacijski odbor i koliko su europske banke izložene u Rusiji. Čelnik FED-a, Jerome Powell, je suprotno ranijim očekivanjima najavio da bi temeljna kamatna stopa mogla biti podignuta za samo 0,25%. Saznajte kako je na invaziju reagirao dolar, a kako europski burzovni indeksi. Tu je, konačno, i moj komentar o prelijevanju rizika te preporuka o tome kako možete neke od tih rizika prepoznati brže i jednostavnije.

Petak, 4.3.

RIZICI ĆE SE PRELIJEVATI IZVAN GRANICA SUKOBA

Ruska invazija, koja je izazvala i široke sankcije znatnog dijela najbogatijih zemalja svijeta, već je izazvala snažne reakcije na tržištu. Američki FED je smanjio očekivanu visinu podizanja temeljne kamatne stope, cijena nafte je narasla, europski burzovni indeksi poput FTSE-a i DAX-a izgubili su preko 10% vrijednosti.

Možda mislite da vas se rat ne tiče, jer ne poslujete s ukrajinskim ili ruskim poduzećima. No, vjerojatno netko u vašem poslovnom okruženju radi s njima ili će osjetiti posljedice smanjene ponude energenata, žitarica i važnih metala. Kako možete na vrijeme prepoznati poteškoće u vašem okruženju (klijenti, dobavljači, partneri) i smanjiti rizike koje ovaj rat nosi u globalno povezanom gospodarstvu?

Domaća kompanija Prima Bon može vam pomoći da doznate korisne informacije o rizicima, primjerice o blokadama, bonitetu ili vlasništvu vaših potencijalnih kupaca i dobavljača. Ključne informacije omogućuju čak i za strane kompanije u svom Ino paketu. Kao kad kupujete zemljište i želite znati sve o njegovoj namjeni, eventualnim teretima ili sporovima. Ili kad kupujete automobil, pa želite znati stvarne kilometre i je li pretrpio sudar. Bon.hr nudi pogled “ispod haube” koji savjetujem svakom razboritom poduzetniku i menadžeru.

Neka vas ova teška situacija ne dočeka nespremnima jer – biti spreman, to je sve!

Četvrtak, 3.3.

FED PODIŽE TEMELJNU KAMATNU STOPU ZA SAMO 0,25%?

Yahoo Finance izvještava da je “predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell u srijedu rekao kako središnja banka i dalje planira podići kamatne stope unatoč ‘visoko nesigurnim’ gospodarskim efektima rata u Ukrajini.” Iako sam pretpostavljao da bi FED mogao podići kamatnu stopu i za 0,50%, Powell ističe da će podržati podizanje temeljne kamatne stope za 0,25% na sljedećem sastanku za dva tjedna.

Nisam bio jedini u tim pretpostavkama, slično je razmišljao i znatan dio analitičara. No, ruska je invazija potkopala očekivanja o ovom agresivnijem podizanju kamatnjaka. Yahoo Finance dodaje: “Dok kompanije poput Moody’sa ispituju kreditni rejting Rusije, neki postavljaju pitanja o efektu prelijevanja potencijalnog ekonomskog kolapsa.” I sam Powell izjavio je pred američkim Kongresom da su mjere protiv Rusije dosad “bile značajne”. Kao i uvijek kod geopolitičkih nesigurnosti, tečaj dolara je ojačao prema euru. Nakon što je sredinom prošle godine išao preko 1,20, zadnjih se dana vratio na razinu od 1,10 dolara za euro.

Sljedeći tjedan očekujemo i objavu o američkoj inflaciji, koja će biti značajna za formiranje odluke o podizanju temeljne kamatne stope. Američka temeljna kamatna stopa utječe i na sve ostale. O tim ću vas kretanjima i dalje izvještavati, jer kao što znate – biti spreman, to je sve!

Srijeda, 2.3.

SBERBANK JE NOVA HRVATSKA BANKA – DOSLOVNO

Koje su dvije stvari bile znakovite uoči invazije? I zašto je hrvatski Sberbank saniran upravo na ovaj način? Preuzeo ga je HPB po 71 milijun kuna, u jednoj od najbržih operacija preuzimanja koje sam vidio. Kada i kako će biti uplaćen taj novac ili se već dogodila ta uplata, još se ne zna. No, ono što se zna jest da će se nova hrvatska banka zvati doslovno – Nova hrvatska banka.

Način vredovanja je kompleksan, a pokriven je kroz europsku regulativu o Jedinstvenom sanacijskom mehanizmu i Jedinstvenom sanacijskom fondu. Moje razumijevanje jest da eventualni budući spor oko iznosa vrednovanja ne bi trebao teretiti HPB, nego bankarske regulatore. Hoće li Nova hrvatska banka postati novi brend ili će s vremenom biti integrirana u HPB, još nije poznato. U ovotjednom osvrtu saznajte kako zapravo djeluje Jedinstveni sanacijski odbor, što se dogodilo s ostalim podružnicama Sberbanka te zašto je zelena tranzicija doživjela poraz.

Utorak, 1.3.

KOLIKO SU EUROPSKE BANKE IZLOŽENE U RUSIJI?

“Ruska aneksija Krima 2014. bio je trenutak kad su mnoge globalne banke oštro smanjile svoju izloženost režimu Vladimira Putina. No, poduzeća iz nekih europskih zemalja nisu bile dugo obeshrabrene.” Bloomberg donosi svoju analizu izloženosti određenih banaka u Rusiji, odnosno onih kojima prijeti najveća šteta u najvećoj ujedinjenoj financijskoj akciji otkako je svijeta.

I dok su se njemačke i finske banke polako povlačile, talijanske i austrijske banke, kako pišu, povećale su svoje poslovanje u Rusiji od 2015. naovamo. Zašto je bilo zanimljivo poslovati na tom području? Jednostavno, zbog veće profitabilnosti u odnosu na zapadna tržišta: “Glavna atraktivnost Rusije bio je ponuđeni profit, posebno za europske kompanije čije su marže bile smanjene na drugim [tržištima]. Na predstavljanju nove strategije UniCredita, izvršnog direktora Andree Orcela, banka je izjavila kako istočna Europa, uključujući Rusiju, ima najveću profitabilnost od svih regija.”

Nije ni Raiffeisen bolje prošao. Austrijska banka ima 11% svih svojih kredita u Rusiji, odnosno 11,6 milijardi eura, a oni su zaslužni za više od 30% dobiti prije poreza čitave banke. UniCredit i Societe Generale su u boljoj poziciji jer tamo imaju manje od 2% ukupnih kredita. ECB radi s bankama na tome da pravilno uvode sankcije i pazi na njihovu likvidnost i pozicije.

Ovo je presedan, no čini se da su ipak imali spremne određene mehanizme za poremećaje na ovakvoj skali. Bloombergov članak je napisan prije nego što se dogodilo najgore prošlog tjedna, no ključne informacije poput izloženosti i veličine poslovanja europskih banaka u Rusiji su tu. Pratite me i dalje za više vijesti o financijskim i gospodarskim posljedicama vezanim uz okupaciju Ukrajine.

Ponedjeljak, 28.2.

ŠTO JE ZNAČILA ECB-OVA OCJENA O SBERBANKU

“Europska središnja banka (ESB) ocijenila je da banka Sberbank Europe AG i njezina dva društva kćeri unutar bankovne unije, Sberbank d.d. u Hrvatskoj i Sberbank banka d.d. u Sloveniji, propadaju ili je vjerojatno da će propasti zbog pogoršanja njihova likvidnosnog položaja”, izvijestio je HNB. Što to znači? Ukratko, procijenio je da u bliskoj budućnosti ta banka vjerojatno neće biti u mogućnosti podmiriti svoje dugove ili druge obveze o dospijeću.

Kako su Ruskoj Federaciji, u čijem je većinskom vlasništvu Sberbank Europe AG, nametnute oštre međunarodne sankcije, deponenti su pohrlili u banku po svoje depozite. Klasičan je to primjer bank runa. Što je u ovim situacijama sljedeći korak? Jedinstveni sanacijski odbor treba potvrditi ECB‑ovu ocjenu te potom donijeti odluku o eventualnim sljedećim koracima, kao i provesti ih.

Ovaj odbor najprije procjenjuje postoje li alternativne mjere za spašavanje koje se mogu provesti unutar razumnog vremenskog roka. To su, primjerice, preuzimanje od strane druge banke ili dokapitalizacija. Ako to nije moguće, onda se gleda je li sanacija banke u javnom interesu. Ako nije, što se uglavnom događa kod malih ili specijaliziranih banaka, onda se provodi stečajni postupak po nacionalnom zakonodavstvu. Ako je sanacija banke u javnom interesu, tad se provodi neka od akcija sanacije. Primjerice, može se prodati dio poslovanja, ili se stvoriti “dobra” i “loša” banka kako bi se zadržalo zdravo tkivo.

Držatelji depozita mogu biti sigurni da će dobiti osigurani dio depozita (do protuvrijednosti od 100 tisuća eura). Oni koji imaju kredit svakako trebaju nastaviti otplaćivati svoje dugove. U scenariju gdje dio poslovanja kupuje druga banka, oni koji ne otplaćuju uredno svoje dugove bi se mogli naći u problemima. Za civilno stanovništvo bez velikih depozita, dakle, sve ostaje isto do daljnjega.

Bankarski sustav u Europi je znatno ojačao svoje mehanizme od 2008. Krvotok financijskog sustava mora funkcionirati: žalosnom ratu unatoč.

Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: