Ne, Tjedna čitanka broj 42 neće početi davati ultimativne odgovore samo zbog izvjesnog broja koji je popularizirao Douglas Adams. No, kroz ovaj kratak pregled moći ćete vidjeti u kakvim je okolnostima svjetsko gospodarstvo zadesio rat u Ukrajini. Kakav je utjecaj rata na potrošnju građana? Kakva su gospodarska kretanja obilježila domaću 2021.? Koliko smo se oslanjali na Ukrajinu i Rusiju, a koliko se možemo osloniti na domaće banke? Sve ovo, i još malo, pronađite u narednih nekoliko minuta.
Petak, 11.3.
AMERIČKA INFLACIJA 7,9% U VELJAČI
Ovako visoke stope 12-mjesečne inflacije u SAD-u nismo vidjeli čak četiri desetljeća. Rastuća inflacija stavlja pritisak na FED da poveća temeljne kamatne stope. Oni su, doduše, najavili da to neće učiniti, no ako se ovako visoke stope inflacije nastave, mogli bi i oštrije reagirati. Konkretno, mogli bi podizati kamatne stope za više od 0,25% u nastavku godine. To bi imalo posljedice na financiranje diljem svijeta.
Ključni pokretači inflacije su rastući energetski troškovi (i bez utjecaja rata u Ukrajini), kao i prehrambeni proizvodi, čija bi cijena mogla dodatno rasti s obzirom na blokadu crnomorskih luka. Je li ovo konačan poraz Team Transitoryja? Mislim da jest.
Četvrtak, 10.3.
HNB O GOSPODARSKIM KRETANJIMA
Pristigao je prvi značajan set pokazatelja o važnim gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj u prethodnoj godini, unutar redovitog biltena HNB-a. Tako navode: “Iako bi se rast gospodarske aktivnosti mogao usporiti na tromjesečnoj razini, model brze procjene realnog BDP-a upućuje na dvoznamenkastu godišnju stopu rasta u četvrtom tromjesečju 2021.”
Kako je izgledao taj rast na kvartalnoj razini? “Najviše je ojačala proizvodnja kapitalnih dobara, a povećala se i proizvodnja trajnih te netrajnih dobara za široku potrošnju, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda i energije stagnirala.” Iz podataka je vidljivo da su, barem pred kraj 2021., najveći rast cijena imali energenti te neprerađeni prehrambeni proizvodi. Indikativno je da su i sezonska sniženja krajem godine na odjeću i obuću bila manja u 2021. nego u 2020., a jednako tako se osjetio i rast cijena vozila.
Za poslodavce će velik izazov biti rast plaća i troškovna prilagodba tom rastu s obzirom na veliku potražnju za radnicima: “Prosječna nominalna bruto plaća nastavila je rasti šesto tromjesečje zaredom, pri čemu se taj rast ubrzao s približavanjem kraja godine, te je u četvrtom tromjesečju bila viša za 1,5% u odnosu na prethodno tromjesečje.”
Vidimo i da je 2021. bila pravo vrijeme za dobar dug, s obzirom na to da su troškovi financiranja bili relativno niski. “Kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite poduzećima smanjila se u prosincu za 49 baznih bodova na dosad najnižu razinu od 1,30%. Zamjetnom mjesečnom padu uglavnom su pridonijeli pad kamatne stope na kredite velikim poduzećima i iznimno veliki iznos prvi put ugovorenih kredita velikim poduzećima. U godini kao cjelini pad troškova financiranja poduzeća iznosio je 87 baznih bodova, čemu je najviše pridonio pad kamatnih stopa na kredite za obrtna sredstva i kredite velikim poduzećima.”
Srijeda, 9.3.
NA RUBU RECESIJE
Koronakriza je prije dvije godine uzrokovala drastičan pad gospodarskih aktivnosti. I tek što su se tržišta oporavila, nakon crnog labuda, javio se sivi nosorog. Tinjajući sukob na istočnoj granici Europe eskalirao je u rat. Ovisnost Zapada o ruskim energentima nije zanemariva, ali su zapadne zemlje prve posegnule za oštrim ekonomskim sankcijama.
Koliko se Europa zaista oslanjala na energente iz Rusije? Jesmo li previdjeli i veliku ovisnost o hrani, poglavito žitaricama iz Ukrajine i Rusije? Kakve će posljedice ove ekonomske sankcije imati na dobro nam poznate nevolje s opskrbnim lancima?
Saznajte više o tome koliki je utjecaj rata oružjem i sankcijama u novom kratkom pregledu.
Utorak, 8.3.
OPORAVAK BANAKA U 2021.
HNB je objavio komentar kretanja u bankovnom sustavu za prethodnu godinu, iz kojeg je vidljivo kako su banke poslovale bolje nego 2020. Ukupna imovina banaka povećala se za nešto više od 8% te je iznosila preko 500 milijardi kuna.
“Povećanje ukupnih kredita i predujmova za 7,6% te smanjenje neprihodujućih kredita (NPL) za 14,1% rezultiralo je poboljšanjem relativnog pokazatelja kvalitete kredita, odnosno udjela NPL-ova u ukupnim kreditima”, ističu iz središnje banke. Ukupna dobit kreditnih institucija udvostručena je, a prinos na kapital (ROE) rastao je s 4,4% na 8,7%.
Da su banke u Hrvatskoj vrlo stabilne i u europskim okvirima, govori činjenica da su sve kreditne institucije na kraju 2021. imale su stopu ukupnoga kapitala veću od minimalno propisanih 8%. Stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 25,6%. Uz visoku likvidnost domaćeg bankovnog sustava, to su dobre vijesti za domaće banke uoči izazova uvođenja eura. Naravno, ako se uključenje u eurozonu odvije prema dosadašnjem planu.
Ponedjeljak, 7.3.
UTJECAJ RATA NA POTROŠ NJU GRAĐANA
Osim direktnih promjena energenata i hrane, utjecaj rata u Ukrajini je, čini se, vidljiv i na potrošnji. U posljednjem tjednu veljače u odnosu na tjedan ranije, vidljivo je smanjenje broja i iznosa računa. To nije bio slučaj u 2019., 2020. i 2021., kad je u istom razdoblju zabilježeno povećanje. S obzirom na povlačenja novca štediša iz Sberbanke, očekujem da postoji pad potrošnje zbog rasta nesigurnosti.
Ovakvi efekti bili su vidljivi i na početku koronakrize, a isprepleli su se i s velikim zagrebačkim potresom. Za precizniju analizu potrebno je pričekati podatke o monetarnim kretanjima za veljaču. No, čini se da će utjecaj rata biti to veći što je dulje njegovo trajanje. I on nije opasan samo zbog pada trgovinske razmjene, već i zbog povećanog opreza i pada povjerenja.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
