Ovog tjedna su nas, osim dronova, najviše zaokupile rastuće cijene naftnih derivata i ponovno stvaranje zabrinutosti u pogledu gomilanja zaliha. Zato sam imao čitav niz medijskih upita. Naime, teško pratiti što se zaista događa i koliki je dio kretanja cijena uvjetovan ratom, a koliki drugim faktorima. Zato je možda ispod radara prošla vijest da su neto plaće na godišnjoj razini u siječnju ostale iste. Pročitajte zašto vjerujem da povećanje osobnog odbitka može biti dobra socijalna mjera. Tu je osvrt i na poteškoće s burzama metala, energetsku ovisnost te dramatični rast kamata na obveznice u doba visoke zaduženosti. Na kraju, najavljujem i gostovanje na Računovodstvenom četvrtku u Splitu, 24. ožujka, u organizaciji Udruge RiF – Split.
Petak, 18.3.
REALNI RAST PLAĆA I POVEĆANJE OSOBNOG ODBITKA
U petak ujutro mogli ste me gledati u sklopu emisije Novi dan za N1 Hrvatska, gdje sam razgovarao o inflaciji. Istaknuo sam koliko je važno da ne potičemo masovnu kupnju zaliha jer ćemo time potaknuti rast cijena uslijed umjetnih nestašica. Vezano uz naftne derivate, naveo sam da očekujem smirivanje cijene. Tržišta su se vratila, apsorbirala šok koji je nastao početkom rata u Ukrajini i izolacijom iz međunarodnog i globalnog financijskog sustava Rusije. Osvrnuo sam se i na ulogu države te važnost sanacije javnog duga, koji bi značio i nepopularne reforme. Ovu su vijest prenijeli, između ostalog, Jutarnji, Net.hr, Dalmatinski portal i drugi.
No, ono što je važno za sve poslodavce i radnike jesu informacije o isplaćenim plaćama u siječnju. DZS u svom priopćenju ističe: “Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2022. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 5,7%, a realno je ostala ista.” Što se bruto plaće tiče, kažu: “Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2022. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 6,5%, a realno za 0,8%.”
Kako je, dakle, moguće da su bruto plaće realno porasle za 0,8%, a da su neto plaće ostale iste? Gdje je nestalo tih 0,8%? Ako je neto ostao isti, a bruto je rastao, moguće je samo jedno: u porezima. Kako se doprinosi obračunavaju linearno, a porezi progresivno, oni jedini mogu biti zaslužni za to, a evo i zašto.
POVEĆANJE OSOBNOG ODBITKA BI POMOGLO UGROŽENIMA
Osobni odbitak trenutno iznosi 4.000 kuna za samce. Posljednje povećanje osobnog odbitka uvedeno je 1. siječnja 2020. U međuvremenu su bruto plaće porasle preko 10% (zapravo 12,5% ako uspoređujemo siječanj 2022. s plaćama za prosinac 2019.). Jasno je da, kako su rasle bruto plaće, sve je više osoba počelo plaćati porez na dohodak i prirez. Uz to, rastao je i broj onih koji su plaćali porez na dohodak po višoj stopi.
Promotrimo još jednu činjenicu: u trenutku kad je uvedeno posljednje povećanje osobnog odbitka od 4.000 kuna, minimalna plaća iznosila je 81,25% odbitka, a danas iznosi 93,75%. Kako država teško može kontrolirati cijene ili značajno zauzdati inflaciju kojoj su uzrok međunarodni faktori, potrebno je fokusirati se na ono što može učiniti, i to za one koji su najugroženiji.
Jedna mogućnost je povećanje osobnog odbitka, kako bi se uvećala neto plaća najslabije plaćenih radnika. Povećanje osobnog odbitka ne bi mnogo naštetilo lokalnim proračunima, ali bi se pomoglo onima koji se najteže mogu nositi s rastom cijena.
Četvrtak, 17.3.
POSRNULI DIV I PROBLEMI SA SIROVINAMA
Pažnja je svjetske financijske i ekonomske javnosti ovaj tjedan bila usmjerena na FED-ove odluke i podmirivanje ruskog duga. U Hrvatskoj smo, osim dronova, najviše komentirali rast cijena naftnih derivata. No, u pozadini svega toga, jedan je metal srušio Londonsku burzu metala i stavio kineskog rudarskog diva u ogromne probleme. Govori se da će morati intervenirati i službeni Peking te posegnuti za kineskim državnim rezervama. Sve to bi moglo imati značajne posljedice i za proizvođače električnih vozila, koji ga koriste za baterije. Pogledajte što se zapravo dogodilo te pročitajte komentar koji je dao Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni krug!
Srijeda, 16.3.
GOSTOVANJE U SPLITU 24.3. O PROCJENI VRIJEDNOSTI
Najavljujem kako ću 24. ožujka u 18 sati gostovati na Računovodstvenom četvrtku Udruge RiF – Split, gdje ću predstaviti algoritam Procjene vrijednosti poduzeća. Njega sam razvio za Prima Bon, odnosno Bon.hr portal, preko kojeg su dostupni ovi podaci. Na tom ću događaju predstaviti i novitete vezane uz Procjenu vrijednosti, kao i prikazati izazove kod kreiranja ovakvog algoritma za sva hrvatska poduzeća.
Kako je ove godine predaja GFI pomaknuta za 30. travnja, i nove procjene vrijednosti poduzeća prema podacima iz 2021. godine bit će dostupne nešto ranije. To će otvoriti mogućnosti analize utjecaja koronakrize ne samo na pojedina poduzeća, već i industrije ili poduzeća s određenih područja unutar Hrvatske. Naposljetku, ako ste računovođa ili revizor, sljedeći četvrtak je izvrsna prilika da se upoznamo i razmijenimo mišljenja. A ako ste poduzetnik s područja Splita i okolice, možemo dogovoriti i sastanak uživo te razmotriti mogućnost suradnje.
Utorak, 15.3.
ČEKA LI NAS GOSPODARSKI KRAH?
U ponedjeljak sam gostovao na N1 uživo kod Sandre Križanec, vezano uz mogućnost recesije, uvođenje eura i prilagodbe na ekonomske sankcije koje su uvedene Rusiji. Središnje pitanje bilo je: čeka li nas gospodarski krah? Na općoj razini, ne vjerujem. Ipak, pojedini poduzetnici bi mogli osjetiti ozbiljne posljedice zbog povećane volatilnosti cijena ili rastućih troškova, kojima se treba prilagoditi.
Naveo sam i zašto smatram da je Europska središnja banka zakasnila u svojim reakcijama na povišenu inflaciju u proteklom razdoblju. Kao suprotni primjer sam naveo Š vicarsku, koja je uspjela zauzdati inflaciju i osloniti se na vlastite kapacitete u proizvodnji energije. Pogledajte video i saznajte zašto možda brzamo s ulaskom u eurozonu, premda od uvođenja eura ima više koristi nego štete.
Na sličnu sam temu dao komentar i za Index, u kojem sam istaknuo: “S obzirom na energetske potrebe Europe, područja subsaharske Afrike od strateške su važnosti. Tu važnu ulogu ima utjecaj Francuske na frankofonske zemlje. Zanimljivo je kako je još Ronald Reagan 1981. godine upozorio Europu na preveliku ovisnost o ruskim energentima, pritom potičući da se u obzir uzmu sjevernoafrički izvori. Taj proces nije moguće u vrlo kratkom roku odraditi. (…) Osim plina, tu će također nastojanja da se više koristi nuklearna energija biti od strateške važnosti, a velika je pogreška što se Njemačkoj dopustilo da u velikoj mjeri definira europsku energetsku politiku.”
Ponedjeljak, 14.3.
RAST KAMATNJAKA U DOBA VISOKE ZADUŽENOSTI
U pozadini rata u Ukrajini, mijenja se stanje na tržištu obveznica, ponajprije zato što era jeftinog duga završava. Posljednjih se mjeseci državni dug u apsolutnom iznosu ne mijenja, nego raste. Ipak, mijenja se nazivnik (BDP) koji je u 2021. rastao brže nego dug. Hrvatska ima previsoku zaduženost, pa sada čak ni poboljšani kreditni rejting ne donosi korist, jer su prinosi (kamatne stope) u posljednja tri mjeseca narasli s oko 0,5% na razinu blizu 2% za desetogodišnju obveznicu (kad gledamo skok od studenog do kraja veljače).
Nismo tu jedini. Slične tendencije vide se i kod Italije, čiji prinosi malo manje osciliraju unutar prethodna tri mjeseca nego hrvatski. Iznimno je važno da kontroliramo dug, iz više razloga. Državne potrebe za financiranjem mogu pojesti dio duga koji bi inače iskoristio privatni sektor. Nadalje, rast duga znači veći rizik zemlje, koji bi se mogao preliti na privatni sektor, koji će morati plaćati višu kamatnu stopu na dug. Konačno, visok dug može oslabiti našu sposobnost prilagodbe u teškim vremenima, koja mogu doći neočekivano, i prije nego što smo se nadali. Smanjeni dug olakšava nam da imamo niske poreze i potičemo privatnu štednju, koja izdiže pojedince iz siromaštva i smanjuje socijalnu državu.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
