Možda živimo u prilično nesigurnim vremenima, no u Hrvatskoj imamo razloga za optimizam. Naša industrijska proizvodnja je vrlo snažna, a o turizmu, koji se opet pokazao robusnim, ovisimo manje nego što mislimo. Provjerite moj komentar iz gostovanja na HTV4 kod Željka Karduma. Usto komentiram zašto će američka borba s recesijom biti kvrgava cesta te prenosim kako FED-ove akcije utječu na Hrvatsku. Provjerite i koliko su rasli kunski krediti u veljači, zašto je dobro vrijeme za zaduživanje te kako je Poljska sve značajnije emitivno tržište za domaći turizam.
Petak, 8.4.
POLJSKA NAM SVE VIŠ E ZNAČI
Hrvatski se turizam u posljednje dvije godine pokazao znatno otpornijim no što smo smatrali. HGK u svojim nedavnim Gospodarskim kretanjima navodi:
“Â U 2021. strani turisti iz gotovo svih zemalja ostvarili su veći broj noćenja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Najviše su noćenja ostvarili Nijemci (31,7% od svih stranih noćenja) s godišnjim porastom od 69,8%, Poljaci koji su imali 44,4% više noćenja te Slovenci koji su imali rast od 29,6%. Od većih emitivnih tržišta veliki je godišnji rast zabilježen kod austrijskog (170,9%), francuskog (147,1%), slovačkoga (125,6%) i nizozemskoga (281,9%) tržišta, a velik oporavak je vidljiv i kod udaljenijih tržišta, primjerice SAD-a (228,9%). Ipak, sva su najveća emitivna tržišta ostala ispod svojih razina iz istog razdoblja 2019. godine, s izuzetkom poljskoga (+7,3%).
Zbog velikoga rasta, Poljska je po prvi puta bila drugo najveće emitivno tržište hrvatskoga turizma, nakon njemačkoga.” Kako to da nam je Poljska postala toliko važna? Radi se o tržištu od gotovo 40 milijuna ljudi koje je dovoljno blizu i za cestovna putovanja. Njihova kupovna moć po stanovniku nadmašuje hrvatsku za 20-ak posto i imaju značajno više prosječne stope rasta BDP-a u ovom stoljeću.
Za razliku od prosjeka za strana tržišta, Poljaci se o Hrvatskoj češće informiraju preko interneta i češće koriste online booking. Više o Poljskoj kao emitivnom tržištu možete saznati ovdje, u analizi HTZ-a.
Četvrtak, 7.4.
SNAŽAN RAST KUNSKIH KREDITA U VELJAČI
I dok smo u veljači 2021. vidjeli rast kunskih kredita duljih od 5 godina od 50,5% u odnosu na siječanj iste godine, ova veljača je donijela porast od čak 288,1% u odnosu na siječanj. Konkretno, u veljači 2021. imali smo 467,2 mil. kn kredita duljih od 5 godina, dok je u veljači 2022. taj iznos bio 1.195,9 mil. kn. Zašto ovoliki rast kunskih kredita?
Da bismo mogli odgonetnuti zašto je zaduživanje u ovom trenutku privlačna opcija, moramo sagledati dva druga podatka. Naime, prosječna kamatna stopa za ove kredite iznosila je 0,67 posto. Istovremeno, petogodišnji prinos na državnu obveznicu je 1,42 posto, a desetogodišnji 2,16 posto. Temeljna stopa inflacije u veljači iznosila je 5,9 posto, tako da su se poduzeća u ovom trenutku sposobna zadužiti ispod stope inflacije, i jedan dio poduzetnika se odlučuje za ovaj korak kako bi osiguralo sredstva prije nego poskupe. Kao što sam napominjao: prozor jeftinog novca se zatvara. Svima koji će trebati dug u narednih godinu ili dvije preporučujem da razmisle o tome da ga zatraže i ranije.
A ako želite saznati koju kamatnu stopu biste trebali dobiti, za vas mogu napraviti procjenu s kojom ćete znati lakše procijeniti je li vam banka ponudila dobre uvjete, ili možete ispregovarati bolje.
Srijeda, 6.4.
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA: ZALOG OPTIMIZMA
Za one koji su u ponedjeljak propustili moje gostovanje na HTV4 kod Željka Karduma, ovdje mogu pronaći snimku i sažetak. Govorio sam o tome kako poslovni i potrošački optimizam djeluju na stanje u gospodarstvu te komentirao četvrto mjesto Hrvatske u Europi, iza Š vedske, Grčke i Njemačke.
“Industrija u hrvatskom slučaju ima najveći utjecaj, s obzirom na to da nosi veliki utjecaj u rezultatu ovog indeksa. Očito hrvatska industrijska proizvodnja i prodaja nisu tako loše — mi ju prečesto zanemarujemo jer se uvijek govori o turizmu”, komentirao sam. U nastavku sam dodao kako često mislimo da je hrvatsko gospodarstvo na klimavim nogama i ovisno isključivo o turizmu, a to nije istina (o čemu je izvrsnu analizu svojedobno napisao Ivica Brkljača).
“Struktura BDP-a pokazuje da je najveći doprinos rastu u zadnjem kvartalu dao robni izvoz, čija je vrijednost na godišnjoj razini realno povećana za 24,7%, a nešto manji utjecaj imao je i snažan rast izvoza usluga kao i osobne potrošnje”, kaže recentni izvještaj HGK. Prethodna kriza nije bila slična onoj 2008., iz koje smo ipak nešto naučili. Ojačala je industrijska proizvodnja, turizam je robusniji, a zauzdali smo i prezaduženost.
Krajnje je vrijeme da povjerujemo u svoje mogućnosti i ne radimo samo više, već i pametnije. Robusni turizam i rastuća industrijska proizvodnja mogu nas u tome ohrabriti.
Utorak, 5.4.
KAKO FED-OVO PODIZANJE KAMATNJAKA UTJEČE NA HRVATSKU
Domaći fixed income stručnjak Ivan Dražetić nedavno se osvrnuo na posljedice FED-ovog odlučnijeg stava u suzbijanju inflacije. Odlučnijeg od ECB-a, u svakom slučaju! Čelnik FED-a, Jerome Powell, izjavio je: “Postoji očita potreba da za bržim djelovanjem kako bismo vratili stav monetarne politike na neutralniju razinu, a onda krenuti prema restriktivnijim razinama ako to bude nužno za povratak stabilnosti cijena.”
Dražetić komentira: “Powell nije bio zabrinut oko toga hoće li usput izazvati recesiju, dok god se kratkotrajne kamatne stope približe nuli što je prije moguće.” Zatim ne uspoređuje trenutnu situaciju sa šokom potražnje u sedamdesetima, već s manjkovima na strani ponude iz američkih četrdesetih te tranziciji s ratnog na tržišno gospodarstvo.
Zaključuje s prikazom prinosa na domaće obveznice te krivuljom spreadova kroz vrijeme do dospijeća. Pretpostavlja da će iduća desetogodišnja obveznica biti izdana za dva mjeseca s kuponom od 2%.
I domeće, ceteris paribus. Iza nas su nepredvidiva dva mjeseca, i nitko sa sigurnošću ne zna što slijedi.
Ponedjeljak, 4.4.
KVRGAVA CESTA, recesija i kamatne stope
SAD možda brine moguća recesija, za koju FED tvrdi da će biti kvrgava cesta tijekom ove godine. Jedan od pouzdanih signala za recesiju je, prema toj najmoćnijoj središnjoj banci u svijetu, negativna razlika u prinosu između desetogodišnje i tromjesečne državne obveznice.
Kakva je trenutna situacija, i pod kojim uvjetima se ovaj signal može smatrati pouzdanim? Š to nam govori tradicionalni američki izvještaj o zaposlenosti, koji je objavljen u petak poslijepodne? I zašto Bidenova administracija stavlja velik dio strateških rezervi nafte na tržište? Provjerite u ovom kratkom osvrtu na ključna zbivanja u najvećem svjetskom gospodarstvu!
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
