Tjedna čitanka #48

Rizik ključnog dobavljača

Nalazimo se u tjednu Uskrsa. Premda su školarci bili na praznicima, financijska tržišta nisu. U ovom tjednu analiziram rizik dobavljača, i to ključnog dobavljača, kao jedan od razloga posrnuća Njemačke kao gospodarskog predvodnika Europe. Isto tako, sagledao sam Muskovu ponudu za preuzimanje Twittera iz više perspektiva. Donosim i pad procjene gospodarskog rasta od strane MMF-a i smanjenje optimizma kod američkih Fortune 500 direktora. Na koncu, provjerite i razlike između cijena kvadrata u rezidencijalnim četvrtima raznih svjetskih metropola. Možda ćete se iznenaditi!

Petak, 22.4.

SAD VS. NJEMAČKA: RIZIK DOBAVLJAČA

Fannie Mae, američka hipotekarna agencija, objavila je: “Naša izmijenjena prognoza uključuje očekivanu blagu recesiju u drugoj polovici 2023., budući da vidimo kontrakciju u ekonomskoj aktivnosti kao najvjerojatniji put dosezanja inflacijskih ciljeva Federalnih rezervi, s obzirom na trenutnu stopu rasta plaća i inflacije.” Istina, radi se o padu od svega 0,1 posto kroz 2023. godinu, no čini se da će “novac svima i svuda” imati svoju cijenu.

Stoji li SAD loše? Ne u usporedbi s Njemačkom, donedavno glavnim gospodarskim motorom Europske unije. Bloomberg u današnjem izvještaju navodi kako je moguć pad od 2 posto već ove godine ako dođe do embarga na energente iz Rusije.

Njemačka je u svom planu energetske tranzicije previdjela rizik ključnog dobavljača, Rusije. U situaciji kad se čitava Europska unija odlučila za smanjenje ovisnosti o ruskim energentima, Njemačka se sa zatvorenim nuklearkama odjednom našla u neobranom grožđu. Dakle, rizik ključnog dobavljača nije problematičan samo kod pojedinačnih poduzetnika (a o njemu morate voditi računa!), već i kod čitavih gospodarstava.

S druge strane, SAD može zadovoljiti vlastite energetske potrebe, posebno po pitanju nafte. Imaju i značajno unutarnje tržište. FED je napokon počeo suočavanje s problemom inflacije i čini se da će se s njom boriti odlučno. Njemačka je pak zabilježila rast proizvođačkih cijena od 30,9 posto u ožujku, u odnosu na isti mjesec prošle godine. One će umanjiti profitabilnost, ali se sigurno preliti i na cijene za potrošače. ECB-ova politika okretanja pogleda bi nas mogla skupo stajati.

Indikativno je da, za promjenu, rizik ključnog dobavljača nije previdjela Hrvatska. Za to je pak zaslužan LNG terminal.

Četvrtak, 21.4.

ANALIZA MUSKOVE PONUDE ZA PREUZIMANJE TWITTERA

Pojedinačni najveći dioničar Tesle, Elon Musk (udio od 17 %), dao je u četvrtak, 14.4.2022. neobvezujuću ponudu za preuzimanje Twittera. Dosad je bio vlasnik nešto više od 9 % dionica. Nedugo ranije, odbio je ući u Odbor direktora. Svoju ponudu za preuzimanje obrazložio je velikim potencijalom u otključavanju dosadašnje cenzorske politike. Sebe doživljava kao velikog pobornika slobode govora. Konzervativci i libertarijanci diljem svijeta pozdravili su ovaj potez, no mi ćemo radije pogledati ekonomske aspekte ove ponude.

Musk je dao ponudu za preuzimanje u iznosu od 54,20 dolara po dionici. Ukupno je ponuda vrijedna 43 milijarde dolara. U najnovijoj analizi promotrit ćemo kakvi su financijski pokazatelji Twittera i kako stoji u usporedbi s drugim gigantom, Facebookom. Sagledat ćemo ne samo profitne marže, već i novčani tok te kvalitetu dobiti. Pogledajte u čemu Twitter stoji bolje te kakve veze ima ova ponuda s Ice Cubeom.

Srijeda, 20.4.

MMF OČEKUJE RAST ISPOD 3 POSTO

Zbog usporavanja oporavka i rata u Ukrajini s dalekosežnim posljedicama, i MMF je umanjio svoju procjenu gospodarskog rasta za Hrvatsku za ovu godinu. Tako je aktualna procjena rasta 2,7 posto, umjesto inicijalno procijenjenih 5,8 posto. Slična projekcija rasta vrijedi i za čitavu eurozonu, gdje se očekuje rast od 2,8 posto.

Kako će izgledati iduća godina? Jutarnji list prenosi: “Trenutne MMF-ove makroekonomske projekcije za Hrvatsku u 2023., osim spomenute inflacije, su rast BDP-a od četiri posto, deficit središnje države od 0,4 posto BDP-a te stopa nezaposlenosti od 7,4 posto.” Rekao bih da će na stope rasta značajno utjecati i učinkovitost povlačenja dostupnih europskih sredstava, otpornost opskrbnih lanaca na poremećaje u Kini te uspješnost turističke sezone.

Utorak, 19.4.

KOLIKO KVADRATA MOŽE KUPITI MILIJUN DOLARA?

Usporedba kupovne moći katkad je nezahvalna: teško zahvaćaju vrijednost nekretnina. Zato je Statista prikazala koliko kvadrata možete kupiti za milijun dolara u rezidencijalnim četvrtima gradova diljem svijeta.

Očekivano, najteže je priuštiti kvadrat u Monte Carlu, gdje ne biste mogli kupiti ni malenu garsonijeru u takvoj četvrti. S druge strane, izuzetno povoljan je Sao Paulo, gdje su cijene nešto povoljnije nego u Zagrebu. Od većih europskih gradova, među povoljnijima je tako Madrid, gdje biste mogli pronaći stan veći od 100 m2. Slabo biste se proveli u Singapuru, Londonu i New Yorku. Neočekivano za mnoge, među povoljnijim gradovima našao se i Dubai.

No, kako oskudnost površina za gradnju i reguliranost kod gradnje u određenim četvrtim imaju ulogu u tome koliko se može graditi, lako je zaključiti da naselja koja imaju ograničene mogućnosti (novo)gradnje imaju, ceteris paribus, i znatno skuplje cijene kvadrata.

Ponedjeljak, 18.4.

MANJE OPTIMIZMA KOD AMERIČKIH DIREKTORA FINANCIJA

Deloitte redovito provodi istraživanje s direktorima financija Fortune 500 kompanija o tome kako vide budućnost. Kako te najsnažnije američke kompanije u znatnoj mjeri utječu na gospodarska kretanja u SAD-u i izvan njega, uvid u sentiment tih stručnjaka solidan je indikator onoga što možemo očekivati u narednom razdoblju. Iz nalaza izdvajam: “Sudionici su [također] bili manje optimistični oko prosperiteta vlastitih kompanija u narednih 12 mjeseci, pri čemu je samo 38 % reklo da osjećaju kako će njihova poduzeća biti u boljoj poziciji za godinu dana. To je pad s 49 % iz istraživanja u četvrtom kvartalu [prošle godine].”

Š to je uzrok ovome? Vjerojatno su na rezultate najsnažnije utjecala tri događaja: najavljeno podizanje temeljnih kamatnih stopa FED-a, desetljećima nezabilježena inflacija te invazija na Ukrajinu. Sve to stvara nesigurnost kod ulaganja, a poremećaji u opskrbnim lancima čine proizvodnju i distribuciju kompliciranijom i skupljom. Može ih tješiti činjenica da FED nastupa odlučnije od ECB-a, koji je tek počeo stidljivo dizati glavu iz pijeska.

Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: