U ovom tjednu uvjerljivo najčitaniji je sadržaj bio analiza blokada ugostitelja. Na tisuće je ljudi pregledalo brojke koje jasno govore o učinku mjera. Prava cijena zatvaranja još se mora utvrditi, no bit će visoka. Osim toga, ne propustite vijesti i komentare o inflaciji u SAD-u i Europi, izlasku SAD-a iz recesije te obilježavanje dvije godine od velikog spaljivanja javnog novca. Pogađate, radi se o stečaju Uljanika. Pa, krenimo!
Petak, 14.5.
POVRATAK INFLACIJE U SAD-U
Ovih su dana stigle brojke o inflaciji u SAD-u: “Cijene potrošača u SAD-u u travnju 2021. bile su 4,2% veće nego u travnju 2020. Riječ je o najvećoj stopi inflacije od rujna 2008.“, piše Velimir Šonje na Ekonomskom labu. Ona ne čudi s obzirom na ekspanzivnu monetarnu politiku FED-a, ali i nezapamćene fiskalne poticaje najprije za Trumpove, pa onda i Bidenove administracije. Premda stopa je stopa tek marginalno prešla psihološku granicu od 4%, analitičari još utvrđuju uzroke tog premašaja.
Četvrtak, 13.5.
DVIJE GODINE OD STEČAJA ULJANIKA
Prije dvije sam godine napisao: “Na simboličnu godišnjicu početka Domovinskog rata, 13. svibnja, proglašen je stečaj Uljanika. Dan je to nikad odigrane utakmice između Dinama i Crvene Zvezde zbog velikih nereda.” Ta je utakmica označila uvođenje višestranačja i demokracije, ali i odmak od socijalističkog privređivanja. Prvo smo još nekako i uveli. No, 13. svibnja 2019. pokazao je da se još uvijek mučimo s drugim. Tad je mučno i polako u stečaj otišao Uljanik, i to tek kad je, po svakom zaposlenom u RH, spalio više od 2.000,00 kuna javnog novca. Našeg novca.
Nažalost, ne čini se da smo iz stečaja Uljanika nešto naučili. Nedavno predstavljeni NPOO ne obećaje odmak od takvog mentaliteta.
Srijeda, 12.5.
BLOKADE UGOSTITELJA: PRAVA CIJENA ZATVARANJA
Više od 40% ugostitelja je trenutno blokirano. Donesene mjere su snažno utjecale na to. U svom istraživanju došao sam do podatka da je čak 446 ugostitelja blokirano u samo deset listopadskih dana. Blokade znače praktičnu obustavu poslovanja mnogih mikropoduzetnika, nove nezaposlene, manje porezne prihode… Cijena zatvaranja će biti poznata tek nakon objave financijskih izvještaja, no po prvim je pokazateljima bila visoka.
Zašto se to dogodilo? Moja je hipoteza da je proljetno zaključavanje mnogim poslovnim subjektima bilo takvo da nisu mogli izdržati još jedno te su početkom jesenskog vala upali u blokade. Pročitajte cijelu analizu ovdje.
Utorak, 11.5.
VISOKA INFLACIJA U EUROZONI NIJE VJEROJATNA?
Glavni ekonomist Europske središnje banke (ECB) Philip Lane rekao je da “nije vjerojatno da će visoka inflacija pogoditi 19-eročlanu eurozonu u skoro vrijeme”. Napomenuo je kako je u procjene ukalkulirano veliko ubrzanje u procjepljivanju, kao i otvaranje ekonomije u Europi. Podsjetimo, Pandemijski hitni program kupovine obveznica (PEPP), koji “daje bankama fleksibilnost u tome što, koliko i kada može kupiti na tržištu obveznica, dozvolio je ECB-u kupovinu duga zemalja koje trebaju najviše potpore, no njene konvencionalne kupnje imovine ostale su ograničene unaprijed određenim kvotama.” Lane je dodao kako “su spremni prilagoditi sve instrumente po potrebi kako bi dosegnuli (inflacijske) ciljeve“.
Ponedjeljak, 10.5.
ČEKAMO SAMO SLUŽBENU POTVRDU: SAD JE IZAŠAO IZ RECESIJE
Sve je izvjesnije da je SAD već izašao iz recesije. Nakon Trumpovog fiskalnog stimulusa, dolazi i Bidenov. Mala i srednja poduzeća snažno jačaju, što pokazuje indikator Russell 2000. Sve prate i snažni, pozitivni burzovni trendovi. Još je ranije glavni kvantitativni analitičar JP Morgana, Marko Kolanović, najavio da “će se SAD oporavljati prvi, nakon čega će slijediti Europa i, konačno, tržišta zemalja u razvoju”.
***
Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.