Rast cijena različitih proizvoda, roba, usluga i novca središnja je tema jubilarne, 50. tjedne čitanke. U ponedjeljak sam obradio rast cijena nekretnina i izazove koje taj biznis nosi u posljednjih nekoliko godina. Potom sam pokušao utvrditi što utječe na pad ili rast cijena nafte na svjetskom tržištu. Tu je i osvrt na FED-ovo podizanje kamatne stope, što efektivno znači rast cijene novca. Hvala svima koji me vjerno prate, koji su ovaj moj tjedni pregled preporučili drugima te se nadam da se čitamo i dalje!
Petak, 6.5.
NE BESPLATAN, VEĆ SVE SKUPLJI RUČAK
“Posljednji podaci globalnog PMI™ Commodity Price & Supply Indicators od S&P Globala pokazuju da su proizvođači diljem svijeta izvijestili o neprekinutim cjenovnim pritiscima i pritiscima sa strane ponude tijekom travnja”, prenosi IHS Markit. Osobito snažne pritiske vidimo sa strane proizvodnje hrane, gdje je rat između dviju najvećih žitnica donio neminovne poteškoće. “Tržišta hrane također su doživjela nagli porast prijavljenih poremećaja. Nestašice u opskrbi porasle su u travnju i izjednačile rekordnu razinu ikad zabilježenu, dok je rat u Ukrajini nastavio pogađati globalni izvoz hrane. Izvješća o povećanju cijena hrane u međuvremenu su dosegnula drugo mjesto otkako postoje mjerenja.”
Ručak tako ne samo da nije besplatan, već postaje sve skuplji. Cijena rata je iznimno visoka, ne samo i prvenstveno zbog ljudskih patnji i žrtava, već i zbog toga što će najviše pretrpjeti one zemlje svijeta čiji si stanovnici hranu više neće moći priuštiti. Š to može poduzetnik u Hrvatskoj, ako se bavi hranom ili poljoprivredom? Cijene inputa, poput gnojiva, blizu su rekordnih razina, baš kao i cijene naftnih derivata. Dostupnost određene mehanizacije je, isto tako, upitna.
U trenucima kad se struktura i visina troškova može mijenjati iz tjedna u tjedan, iznimno je važno imati njihov jasan pregled. To je ona famozna “računica”. Najbolje je angažirati financijskog savjetnika, koji vam može pomoći da i ove poremećaje prebrodite što mirnije te donosite bolje odluke. Jer razlika između dobre i loše odluke može biti u stotinama tisuća ili milijunima kuna, i za takve odluke treba uvijek biti spreman. Nikad se ne zna kad će trebati “odrezati”. A biti spreman – to je sve!
Četvrtak, 5.5.
MEKO SLIJETANJE AMERIČKOG GOSPODARSTVA
U srijedu je, osim očekivanog podizanja temeljne kamatne stope za 0,5 posto, Jerome Powell, čelnik FED-a, najavio da buduća dizanja kamatnih stopa neće biti za 0,75, nego i dalje po 0,5 posto ako će biti potrebno. Znalo se da bi očekivani pomak temeljne kamatne stope za 0,5 posto bio najveći pojedinačni kojeg je FED napravio još od 2000. Do kraja ove 2022., budu li povećanja kakve FED najavljuje, doći ćemo na razinu od 3 posto. No, može li američko gospodarstvo pritom izbjeći recesiju, i zašto se koristi pojam bezgrešna inflacija? Saznajte u mojem posljednjem osvrtu.
Srijeda, 4.5.
NITKO NE ZNA KAKO ĆE TRŽIŠTA REAGIRATI
FED je u srijedu trebao izvijestiti o svojoj odluci o podizanju temeljne kamatne stope. Osim podizanja za čitavih 0,5 posto, spominjala se i mogućnost da ono iznosi čak 0,75 posto. Već i prva opcija značila je najviši skok još od 2000. godine.
Nitko nije bio sasvim siguran kako će tržišta reagirati na konačnu odluku FED-a, niti što će odlučiti. “Toliko je mnogo nepoznanica da smatram kako će tržište ostati volatilno dok ne dobijemo jasniju sliku o tome kako će se gospodarstvo držati nakon što FED zapravo podigne stope”, rekla je Margaret Kerins, voditeljica fixed income strategije u BMO Capital Markets. U normalnim okolnostima, podizanje bi iznosilo 0,25%, no ovako visoka inflacija tjera njihovu de facto središnju banku na oštrije poteze.
Novac će nesumnjivo poskupiti: temeljne kamatne stope uvelike određuju tu cijenu. Još u siječnju sam rekao: “Već sam najavio da se doba jeftinog duga u nas bliži kraju: ako znate da trebate dodatna likvidna sredstva, vrijeme da se zadužite je sada.” To se nije promijenilo. FED-ova odluka određuje smjer u kojem će ne samo američko, već i svjetsko gospodarstvo ići do kraja godine.
Utorak, 3.5.
ŠTO TRENUTNO UTJEČE NA KRETANJE CIJENA NAFTE?
Utorak je, već tradicionalno, dan kad se mijenjaju cijene naftnih derivata na našim benzinskim postajama. Nepobitno je da ove promjene cijena utječu i na vaše poslovne odluke. Ako se bavite logistikom, prijevozom ili industrijskom proizvodnjom, naftni derivati su jedna od osnovnih sirovina koje utječu na strukturu vaših troškova.
No, nisu samo ove djelatnosti one zbog kojih biste trebali baciti pogled na Brent Crude budućnosnice. Praktično svaka djelatnost koja uključuje poslovna putovanja ili transport proizvoda mora računati s više mogućih i neovisnih scenarija.
Neki od faktora koji utječu na trenutnu cijenu su:
1. Potencijal zabrane uvoza nafte iz Rusije, čiji sam nagovještaj umanjuje ponudu i podiže cijene.
2. Slab rast industrijske proizvodnje u SAD-u, koji smanjuje potražnju i smanjuje pritisak na rast cijena.
3. Smanjenje proizvodnje i nova zaključavanja u Kini, koja smanjuju potražnju i već tjednima sprječavaju veće podizanje cijena.
4. Rat u Ukrajini, koji djeluje na više razina: potiče sankcije iz točke 1, podižući cijene, iako se to u mnogo manjoj mjeri kompenzira smanjenjem potražnje nastale ratnim zbivanjima.
Zbog ovih razloga, cijena se na dan 3. svibnja kretala oko 107 dolara za Brent Crude budućnosnice. Ako cijene nafte utječu na vaše poslovne odluke, a ne možete pratiti sva ova kretanja i računati rizike promjene cijena, možda je pravo vrijeme da započnemo suradnju. Za vas mogu stvoriti algoritme koji će pomoći da ubrzate i poboljšate procese odlučivanja o narudžbama, putovanjima ili zalihama te tako uštedite vrijeme i novac.
Ponedjeljak, 2.5.
UBRZAN RAST CIJENA NEKRETNINA
Kad promotrimo koliko je prosječan kvadrat rastao u Gradu Zagrebu od 2016. do 2021., uvidjet ćemo da je cijena rasla za više od 40 % u petogodišnjem razdoblju, ili prosječno preko 7 % godišnje. No, znači li to da ste za prosječnu nekretninu mogli zaraditi više od 7 posto na godinu da ste je kupili 2016.? I znači li to da je cijena građevinskih radova porasla za isti postotak?
Ne, i ne. Ove se cijene odnose na novoprodane stanove. Oni ne moraju nužno biti jednake kvadrature, lokacije ili kvalitete gradnje. Ovaj pregledni članak ističe: “Postoji velika potražnja za obnovom nakon potresa, nastavljaju se investicije u izgradnju i održavanje infrastrukture te se investira u izgradnju novih turističkih i stambenih objekata. Izgradnja novih stambenih objekata je posebno zanimljiv segment, s obzirom na činjenicu da se kupovina novih nekretnina ne koristi samo kao mjesto za život, nego kao i popularan oblik investiranja u Hrvatskoj.”
Od 2020. se možda kupuju skuplje nekretnine i zato što su stanovnici centra Zagreba, veće kupovne moći, počeli kupovati zamjenske nekretnine nakon potresa. To je, naravno, samo hipoteza, no nije bez računice. Konačno, 2017. je uveden APN. Primijetit ćete da se upravo te godine dogodio najveći pojedinačni skok cijena. Slučajnost? Nipošto. Najbolji je to primjer sintagme “državno, a neefikasno”.
U međuvremenu se građevinski sektor bori s velikim nedostatkom radne snage. Premda se dio tog manjka pokriva uvozom radne snage, koji je u međuvremenu pojednostavljen, pritisak na rast troškova bit će i dalje snažan. Osobito uz rast cijena (i visoku volatilnost) građevinskih materijala i strojeva, čija stabilizacija i dalje nije izvjesna.
Visoka inflacija i smanjenje kupovne moći ulagateljima nalaže oprez. Povrat na uloženo sad snažno ovisi o faktorima koje nije jednostavno predvidjeti i za koje je nužna dubinska analiza scenarija.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
