Znate li po čemu možemo razumjeti stanje određenog gospodarstva? Osim vodećih indikatora, kao što je PMI ili Indeks pouzdanja potrošača, za to se mogu koristiti i investicije u trajna dobra. Primjer takvih investicija je i prodaja automobila. Naime, što je prodaja automobila veća, to će gospodarstvo biti u većem zaletu. Provjerite kakvo je bilo stanje prodaje na najvećim svjetskim tržištima, i po čemu se to Hrvatska razlikuje od njih. Ovaj sam tjedan, isto tako, analizirao i rizik od stagflacije i recesije te se osvrnuo na superciklus. Provjerite i gdje je zapelo s uvođenjem globalnog poreza na dobit te zašto povećanje kamatnih stopa neće jednako utjecati na sva poduzeća.
Petak, 20.5.
RIZIK OD STAGFLACIJE I SUPERCIKLUS
Snažan pad burzovnih indeksa nakon objave rezultata kompanija Target te maloprodajnog diva Walmarta govori da više moguće prebaciti inflacijske pritiske na krajnje potrošače. Ovotjedne najave guvernera FED-a da će učiniti sve da porazi inflaciju do kraja ukazuju da rizik od stagflacije nije bezazlen. Recesija je, svakako, poželjniji scenarij od stagflacije. Mnogi se ipak nadaju da ćemo doživjeti meko slijetanje, bez recesije ili stagflacije.
Problemi s dobavnim lancima se kratkoročno smanjuju u SAD-u. Luke Los Angeles i Long Beach izvještavaju da je broj kontejnera koji stoje dulje od devet dana pao s prosječnih 95 tisuća krajem listopada 2021. na oko 37,5 tisuća prošlog tjedna. Indikativni su rezultati velikih logističkih kompanija. Na predstavljanju rezultata za prvi kvartal logistički div Amazon je istaknuo, izeđu ostalog, da problemi dobavnih lanaca neće tako brzo nestati, što će se oslikati na poslovnim rezultatima ove godine.
Hoće li se pokazati najave trajnog medvjeda (tzv. permabear) Jeremyja Granthama da se nalazimo u tzv. Superbalonu kojeg je usporedio s onim iz 1929., a najavio još u siječnju 2021. i time zaradio mnoge podsmijehe, tek treba vidjeti. Grantham se rijetko pojavljuje u javnosti i posljednjih je nekoliko mjeseci češće gostovao u medijima. Tvrdi da se može očekivati ispuhivanje vrijednosti burzovnih indeksa od oko 50 %.
Da smo mogli znati da će cijene rasti znatno iznad njihovog dugogodišnjeg trenda govori i moj prošlogodišnji članak o Superciklusu: “Nije ovo prvi superciklus u povijesti. Početkom ovog stoljeća je glad s tržišta u razvoju (čitaj: Kina) već odvela cijene sirovina u “visoke visine”. JPMorgan Chase je jedna od banaka koje procjenjuju da se nalazimo na početku takvog ciklusa.”
Možda nismo, kao što kaže Grantham, u Superbalonu. Ali smo definitivno u Superciklusu.
Četvrtak, 19.5.
PADA PRODAJA AUTOMOBILA U EUROPI, NO NE I KOD NAS
Visok broj prodanih automobila generalno ukazuje na jaku ekonomiju. U krizama se pak odgađaju značajnije investicije u trajna dobra. U Kini je u travnju prodaja automobila gotovo prepolovljena te je imala najlošiji mjesečni rezultat u desetljeću zbog novih zaključavanja. Problem s manjim brojem novih registracija vidljiv je i u Europi. Jučerašnja objava podataka od strane europskog udruženja automobilskih proizvođača (ACEA) pokazuje da je prodaja automobila u travnju druga najslabija zabilježena na području EU (prvi je pandemijski travanj 2020.) s padom od 20,6 % u odnosu na travanj 2021. Kumulativno, za prva četiri mjeseca 2022., pad iznosi 14,4 %, što ukazuje na produbljenje krize. Prvi kvartal 2021. imao je pad od 12,3 %.
Najveći utjecaj dolazi s glavnih tržišta: Španjolska, Francuska, Italija i Njemačka. Ni Velika Britanija (više nije dio EU) nema drukčije trendove: travanj 2022. ima minus od 15,8 % u odnosu na lanjski travanj.
ACEA navodi da se glavni razlog ovakvog pada nalazi u sada već u jednom od dežurnih krivaca: problemi u lancima opskrbe. U SAD-u, prodaja automobila i broj registracija doživljavaju slične trendove europskim, uglavnom dvoznamenkasti pad. Indikativno je da na tom tržištu električna vozila bilježe znatan rast u prvom kvartalu ove godine.
U Hrvatskoj, iako je travanj tradicionalno znatno slabiji u odnosu na ožujak, ističemo se ne samo boljim travnjem u odnosu na prošlogodišnji (+2,7 %), već i boljim travnjem u odnosu na ožujak ove godine (+11,8 %). Lani je to bio minus (-0,2 %) u travanju u odnosu na ožujak. Ovakvi hrvatski podaci malo podsjećaju na Crobex, koji isto tako nije slijedio kretanja na velikim svjetskim burzama.
Znači li to da smo u desetljeću koje će nadmašiti očekivanja? Rekao bih da ne treba biti spreman samo na to da će biti gore od prognoza, već i na to da može biti bolje.
Srijeda, 18.5.
GDJE JE ZAPELO S GLOBALNIM POREZOM?
Prošle sam godine više puta pisao o namjeri SAD-a da progura dogovor oko globalnog poreza. Radi se o globalno dogovorenoj minimalnoj stopi poreza na dobit od 15 posto. Ona bi se, kako se pretpostavlja, odnosila na velike multinacionalne kompanije koje se nerijetko bave online uslugama i koje biraju sjedišta u onim zemljama koja su svojevrsne porezne oaze. Tako izbjegavaju plaćanje poreza u zemljama gdje zapravo ostvaruju većinu dobiti.
Gdje je zapelo u provedbi? Reuters izvještava da je “Poljska usamljena u zadržavanju provedbenog plana Europske unije za minimalni porez nakon što je uložila veto na kompromis u travnju, koji je trebao lansirati sporazum između 137 zemalja dogovoren u listopadu prošle godine. On je trebao zaustaviti konkurentsku silaznu spiralu u stopama poreza na dobit. Poljski pristanak je ključan u provedbi sporazuma.” Zato je američka de facto ministrica financija, Janet Yellen, posjetila Poljsku u pokušaju da ih uvjeri da pristanu na sporazum, premda ni sam SAD još nije izglasao ove izmjene u Kongresu.
Poljaci su skeptični oko procjena da će im ovaj globalni sporazum donijeti dodatne dvije milijarde eura poreznih prihoda. Ujedno, Poljaci otvaraju pitanje prava na oporezivanje (taxing rights) i njihovog povezivanja s planom uvođenja minimalne porezne stope. Podsjećam, među onima koji bi mogli najviše izgubiti su Irska, Luksemburg, Nizozemska i brojne karipske države.
Utorak, 17.5.
VJEROJATNOST RECESIJE RASTE
Hrvatska nije otok: Europska unija podigla je prognozu inflacije u eurozoni u svojim proljetnim prognozama za cijelu godinu s 3,5 na 6,1 posto. To je tri puta više od ciljane inflacije koju želi ECB, a to je oko 2 posto. S druge strane, smanjena je prognoza rasta za eurozonu s 4 na 2,7 posto.
Ponedjeljak, 16.5.
KAKO SE SUOČITI S POVEĆANJEM KAMATNIH STOPA
Najveća svjetska financijska institucija, američki FED, podignuo je i vjerojatno će nastaviti podizati temeljnu kamatnu stopu. Time pokušava spriječiti divljanje inflacije. To će značiti i poskupljenje duga: ne samo državnih obveznica u srednjem roku, već i kredita građanima i poduzećima.
No, ovaj članak s bloga CFA Institutea upozorava: “Interpretacija FED-ovog tona oko potencijalnih povećanja kamatnih stopa ne bi trebao biti glavni fokus. Umjesto toga, trebamo gledati bliže sebi – prema rizičnom profilu našeg poduzeća. Š to je veća [financijska] poluga u bilanci, to će teže biti apsorbirati povećanja kamatnih stopa i šokove.”
Koje je rješenje za vaše poduzeće?
Najprije je potrebno napraviti njegov rizični profil i utvrditi financijski položaj. Za to imate kvalitetan početni materijal: predane GFI za prethodnu godinu. Jednom kad dobro razumijete financijski položaj svog poduzeća i kako na vas gledaju banke, moći ćete njime kvalitetnije upravljati i manje brinuti oko razvoja događaja na financijskom tržištu. Kontaktirajte me ako želite ugovoriti uvodne konzultacije i bolje razumjeti gdje se nalazite.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
