Zadnju čitanku u svibnju možemo zaključiti konstatacijom da je ovaj tjedan obilježen tzv. relief-rally-jem na burzama. Naime, uzastopni osmotjedni pad je unikat, pa su svi uzdahnuli, a nemali broj je onih koji koriste famoznu burzovnu uzrečicu “buy the dip”. U nastavku pročitajte što o tome kaže uvaženi El-Erian, a na što upućuju podaci o narudžbama kapitalnih dobara. Na poveznici se nalazi i moj ovotjedni objavljeni članak na Ekonomskom Labu o tome što nam govori pad tržišne kapitalizacije banaka. Također, pročitajte i moju ispriku hrvatskoj Vladi i čitateljima, odnosno o važnosti preuzimanja odgovornosti, ali i prepoznavanju pogrešaka i neizrečenih pretpostavki koje mogu dovesti do velikih rizika i gubitaka. Za kraj, pogledajte i moj zadnji mjesečni komentar za Finax.
Objava podataka ovog petka o hrvatskom BDP-u za prvi kvartal (koji i dalje raste više od europskog, ali i usporava) bit će tema u idućem tjednu. Krenimo s pregledom.
Petak, 27.5.
EL-ERIAN: BURZE PADAJU, FED NI DA TREPNE
Mohamed Aly El-Erian zanimljiv je čovjek, o kojem sam pisao ranije. Ovaj egipatsko-američki ekonomist predsjednik je Queen’s Collegea u Cambridgeu te glavni ekonomski savjetnik u Allianzu. Popularizirao je termin “novo normalno” koji je, po njemu, označavao svijet nakon globalne financijske krize 2008., i to preko različitih foruma i govora pred stručnom publikom, kao što je MMF.
Š to je pronicljivi El-Erian rekao početkom tjedna? Da još nismo dosegnuli dno što se tiče svjetskih burzi te da bi ova situacija mogla potrajati. Ujedno, FED ne reagira jer zbog inflacije ne može gurati dodatnu likvidnost u sustav. DOW industrijski indeks je pao 8 tjedana zaredom, što se nije dogodilo 99 godina. To mnogo govori o stanju u američkoj industriji.
No, ono što je jako važno za nas: multinacionalne kompanije žele izgraditi veću otpornost na krize, što znači da se ekonomije sustavno mijenjaju. U tome je SAD u mnogo boljoj poziciji, zbog većeg unutarnjeg tržišta i pristupa ključnim resursima, kao što su energenti. El-Erian kaže: “Mislim da smo ušli u razdoblje u kojem će kompanije – osobito multinacionalne kompanije – morati razmotriti kako pristupaju globalnoj ekonomiji. Ovo više nije svijet rastuće trgovine i financijske integracije. Ovo je svijet gdje će se događati sve veća fragmentacija zbog geopolitike i vlastite odluke da povećate otpornost.”
Vrlina više nije brzina, već otpornost na različite šokove. Europa, koja se stoljećima oslanjala na međunarodnu trgovinu i transport iz prekooceanskih zemalja, odjednom ostaje na udaru u novom poretku. Taj poredak je mnogo više od ekonomskog, a nedavna događanja samo su nastavak preslagivanja koje je davno započelo.
Što činiti? Biti spreman, kao i obično – to je sve.
Četvrtak, 26.5.
ŠTO NAM GOVORE NARUDŽBE O STANJU EKONOMIJE?
U SAD-u su jučer objavljeni podaci o vrijednosti narudžbi temeljnih kapitalnih dobara, koji predstavljaju procjenu (“proxy”) ulaganja u opremu. One su porasle za 0,4 % u travnju u odnosu na mjesec ranije, odnosno 0,3 %, kad se isključe ulaganja u zrakoplove i vojnu opremu.
Procjene medijana u Bloombergovom istraživanju ekonomista bile su veće od stvarno objavljenih podataka (tzv. forecast vs. actual). Očekivalo se povećanje na ukupnoj razini od 0,6 %, a na temeljnoj razini povećanje od 0,5 %. Vidljiv je trend usporavanja od prosinca 2021., kada je FED najavio promjenu svoje monetarne politike iz ekspanzivne prema neutralnoj (tzv. “Neutral stance”, kako ju naziva guverner FED-a, Jerome Powell). Još nismo došli u pravu fazu stezanja, a o tome će se više znati nakon naredne dvije sjednice FED-a. Važan sastanak za našu stranu Atlantika održat će ECB, i to 9. lipnja u Nizozemskoj.
Zašto su uopće važni ovi podaci? Narudžbe temeljnih kapitalnih dobara (trajne robe, koja po definiciji traje dulje od tri godine) mogu pružiti informacije o tome koliko bi tvornice mogle biti zauzete u budućnosti (u smislu kapaciteta proizvodnje). Ako narudžbe rastu, tvornice vjerojatno u kratkom roku moraju zaposliti više ljudi da mogu isporučiti preuzete narudžbe i da prebrode trenutna opterećenja. Vrijedi i obratno. Uz to, imamo povijesno jedinstven trenutak, kad je cijeli svijet praktički stao u ožujku i travnju 2020.
OČEKUJE SE ZAHLAĐENJE
Prema interpretaciji analitičara, trenutni pokazatelji narudžbi trajnih dobara u SAD-u upućuju na to da se tvrtke pridržavaju planova kapitalnih izdataka (CapEx) jer nastoje poboljšati produktivnost kako bi olakšali teret visoke inflacije i zategnutog tržišta rada. No, u slučaju da FED nakon ljeta odluči ubrzati i dalje nastaviti s dizanjem kamatnih stopa te brže smanjivati svoju bilancu, može se dogoditi da tvrtke i ovakav usporeni plan ulaganja smanje. Posljednje ankete CEO/CFO-ova pokazuju da se očekuje zahlađenje ekonomskih aktivnosti.
Kad smo spomenuli Europu, Njemačka je vrlo dobar pokazatelj što se događa s trendom u Europi. Ako se pogledaju pokazatelji tvorničkih narudžbi, vidljiv je trend pada od prosinca. Podaci za travanj objavljuju se par dana prije sjednice ECB-a. Paralelno, bitni za praćenje su i podaci o industrijskoj (ne)zaposlenosti i ukupnoj (ne)zaposlenosti.
U Hrvatskoj čekamo podatke za travanj koji bi trebali biti dostupni za nekoliko dana. Podaci za ožujak pokazuju slične trendove. Prema DZS-u, ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u ožujku 2022. manji je za 0,8 % u usporedbi s mjesecom ranije, a u usporedbi s ožujkom 2021. manji je za 2,0 %.
Srijeda, 25.5.
ZAŠTO PADA TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA VODEĆIH BANAKA?
Pod naslovom “Što stoji iza pada tržišne kapitalizacije vodećih svjetskih banaka?”, stigao je novi osvrt koji sam napisao za Ekonomski Lab. Kvartalni poslovni rezultati burzovnih kompanija važni su jer daju uvid u poslovanje vitalnog dijela ekonomije.
Oni postaju još važniji kad se radi o bankama. Govorimo li o potrošačkom sentimentu, banke kroz potražnju za kreditima najbolje vide kako ide potrošnja. Ako pak govorimo o poduzećima i čitavim industrijama, njihov puls se osjeća kroz potražnju za kreditima za investicije i likvidnost.
Pogledajte detaljan prikaz promjena tržišnih kapitalizacija najvećih svjetskih banaka svijeta i Europe te kako su novi horizonti u svjetskoj ekonomiji utjecali na Stari kontinent!
Utorak, 24.5.
VAŽNOST PRIZNANJA POGREŠAKA
Započeo sam posljednji tekst isprikom čitateljima i hrvatskoj Vladi. Naime, u prošlotjednom tekstu oko vjerojatnosti stagflacije u zadnjem sam odlomku napisao kako je Vlada pogriješila. Pogreška je došla iz dviju pretpostavki, koje su bile pogrešne i zato se ispričavam Vladi i čitateljima.
Da ne ponavljam vulgarnu doskočicu oko pretpostavke, napravio sam pogrešku jer nisam provjerio dodatno i dvaput. Skraćeno: da, eurozona zaista ima prognoziranu inflaciju od 6,1 %, ali ima ju i Hrvatska. Sreća je da ovaj blog ipak ne čita većina Hrvata! Smatram to lekcijom: uvijek treba preuzeti odgovornost, priznati pogreške i ispričati se te popraviti štetu, ako je moguće.
A kad smo već kod pogrešaka i pretpostavki, ovaj put ću na dva primjera pokazati kako pogrešne i neizrečene pretpostavke mogu dovesti do dva vrlo rizična pothvata. Pogledajte kako možete izbjeći ove pretpostavke i donositi bolje financijske odluke za svoju budućnost!
Ponedjeljak, 23.5.
KAKO GLOBALNA KRETANJA UTJEČU NA VAŠ NOVAC
Ako vas zanima kako trenutna aktualna politička situacija u svijetu utječe na globalna tržišta te kako se to prenosi na vaše investicije, možete pogledati aktualac koji organizira Finax.
U jednom od posljednjih sam gostovao prije koji tjedan i komentirao inflaciju, performanse najvećih svjetskih kompanija, kretanja valuta, mirovinsku štednju i druge teme.
Laiku je teško pratiti ova zbivanja i razlučiti važne promjene od onih privremenih, stoga smatram da to može biti dobar uvod za one koji žele biti bolje upućeni u svoje financije te donijeti bolje odluke za svoj život.
Na Finaxovom kanalu moći ćete me pratiti i ubuduće te, naravno, i kroz moje redovite Tjedne čitanke.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
