Prvu čitanku u lipnju počinjem podacima o nezaposlenosti u najvećem svjetskom gospodarstvu. Tržište rada je na povijesnim razinama – gotovo da svi rade, odnosno ne rade samo oni koji to ne žele. To je stanje koje se u ekonomiji naziva prirodna nezaposlenost. Opravdano je postaviti pitanje – kako to onda mnogi najavljuju recesiju, a boje se ustvari – stagflacije? To sad govore i mainstream ekonomisti. Samo pogledajte ovaj grafikon s maksimalnim rasponom i vidjet ćete da je bolje bilo samo u svibnju 1953. O čemu mi to pričamo, kakva recesija, kakvi bakrači? O tom paradoksu više idući tjedan. Čitajte i o važnosti franšiznog poslovanja koje je za ovaj blog napisao doktor franšize Andrija Čolak, a onda prođite kroz suze Jamieja Dimona o superoluji. Zaustavite se nad ulaganjem SoftBanka i Goldman Sachsa s investitorima u Rimac Grupu, provjerite posljednje stope rasta domaćeg gospodarstva i završite s kratkim osvrtom o Danu državnosti.
Petak, 3.6.
ANDRIJA ČOLAK O FRANŠIZNOM POSLOVANJU
“Zašto ne otvarate vlastite trgovine nego neke franšize, pa drugi zarađuju umjesto vas? To sam pitanje nebrojeno puno puta čuo. Postavljaju ga najčešće oni koji nisu dobro upoznati s franšiznim poslovanjem. Premda svi radimo da zaradimo, poduzetništvo je temeljeno na suradnji u kojoj se ujedinjuju različiti ljudi i resursi te tako izgrađuju vrijednost. Franšiza kao poslovni model je esencija win-win odnosa između poslovnih suradnika”, kaže Andrija Čolak u uvodu svog prvog gostujućeg članka na ovom blogu.
Andrija Čolak većini je poznat kao suosnivač poznate hrvatske franšize Surf’n’Fries. Posljednje tri godine radi kao konzultant za franšizno poslovanje za Colak Franchise Consulting Group. U članku smatram osobito korisnim što je prikazao faktore koji utječu na uspješnost franšize i razloge zašto u Hrvatskoj još uvijek ne koristimo franšizno poslovanje. Ono može snažno povećati vjerojatnost uspjeha u poduzetništvu: više o franšizama na ovom blogu čitajte ovdje.
Četvrtak, 2.6.
ČEKA LI NAS SUPEROLUJA?
Jučerašnji zaključak iz izvještaja o konvergenciji europskih institucija kako je Hrvatska spremna postati 20. članicom europodručja od 1.1.2023. možemo tretirati kao “non-event”. To znači, sve već viđeno ili “na Zapadu ništa nova!”Doduše, konačna odluka uslijedit će u srpnju. Bitnije je što će biti sa samim eurom i njegovom snagom: više ćemo doznati nakon sastanka ECB-a za tjedan dana. Europa je pod dojmom podatka o inflaciji u svibnju: 8,1 posto u odnosu na 7,4 posto iz travnja.
Predsjednik Uprave JP Morgan Chasea Jamie Dimon nedavno je dao znakovitu izjavu. JP Morgan Chase se može smatrati jednom od najprestižnijih banaka u svijetu, ako ne i najprestižnijom. Dimon, koji se ne uklapa u stereotipne bankare jer je poprilično otvoren, izjavio je kako će buduće tzv. kvantitativno stezanje FED-a te rat Rusije i Ukrajine stvoriti gospodarski uragan.
“JP Morgan se priprema, a mi ćemo biti vrlo konzervativni s našom bilancom”, izjavio je Dimon. Nekoliko drugih izvršnih direktora banaka izrazilo je sličnu zabrinutost na financijskoj konferenciji na kojoj je sudjelovao Dimon. Istaknuo je da se neki od programa kvantitativnog popuštanja sada vraćaju kao bumerang te kako su negativne kamatne stope velika pogreška. Sjetite se da je Europa trenutno u negativnom području. FED je već dizao kamatnjake. Dimon također naglašava kako će povlačenje likvidnosti smanjiti određene špekulacije, kao i smanjiti cijene nekretnina.
No, ono što je završilo na naslovnicama jest Dimonova izjava da ne zna čeka li nas superoluja ili samo manji problem. “Američko gospodarstvo, unatoč rekordno niskoj nezaposlenosti, suočava se s dosad neviđenom kombinacijom izazova”, rekao je. Završio je s “brace yourself”, što zvuči neobično nalik hamletovskoj “biti spreman, to je sve!”
Srijeda, 1.6.
RIMAC NA 2 MILIJARDE EURA
Prije izvještaja o konvergenciji ECB-a, u Hrvatskoj dominira u poslovna vijest o novoj dodatnoj dokapitalizaciji Rimac Grupe od 500 milijuna eura.
U tome sudjeluju divovi SoftBank i Goldman Sachs, kao i postojeći dioničari poput Volkswagena. Time ukupna vrijednost, kako prenosi Reuters, dolazi do 2 milijarde eura. No, da bi se dogodila javna ponuda dionica putem burze, upozorava direktor Mate Rimac, prihodi bi morali biti znatno veći od sadašnjih. Trenutno javno dostupni podaci su za financijsku 2020. godinu.
Iz revizorskog izvještaja za 2020. vidi se da su za društvo RIMAC GROUP d.o.o. (bivši naziv je RIMAC AUTOMOBILI d.o.o.):
– prihodi od prodaje 215 MHRK
– dobit iz redovnog poslovanja (EBIT) 5,4 MHRK
– EBITDA 23,1 MHRK
– neto dobit od 1,1 MHRK
– radni kapital 919 MHRK
– aktiva 1.396 MHRK, od čega je ukupni kapital 919 MHRK (koeficijent zaduženosti je time 34 %)
– operativni novčani tok negativnih 27 MHRK, dok je novčani tok od investicijskih aktivnosti (CAPEX) 330 MHRK (također odljev novca), što daje negativnih 357 MHRK slobodnog novčanog toka.
Prihodi od prodaje u 2019. bili su 160 MHRK, a EBIT je tada bio na razini od 17 MHRK. Na rezultat u 2020. su utjecali ukupni operativni troškovi na svim razinama, koji su unatoč rastu prihoda u 2020. od 34 %, utjecali na smanjenje neto dobiti s 10,4 (2019.) na 1,1 MHRK (2020.)
Za poboljšanje financijskih rezultata, potreban je ne samo višestruk rast prodaje, već i povećana profitabilnost. No, kako iz društva dolaze najave o daljnjem zapošljavanju ljudi i novim rundama financiranja, vrlo je vjerojatno da vlasnici vide veliku priliku u budućnosti i značajno ostvarenje dodane vrijednosti te su spremni otrpjeti više godina negativnog novčanog toka.
A koja je vrijednost Vašeg poduzeća ili Vaših konkurenata, kupaca i partnera? Saznajte preko Bon.hr portala!
Utorak, 31.5.
NASTAVAK POZITIVNIH TRENDOVA
Hrvatski BDP se i dalje oporavlja od šoka nastalog kod koronakrize prije dvije godine. Tako je prvi kvartal u 2022. imao rast od 7 posto, veći no u prvom kvartalu 2021.
Kako i sam DZS naglašava u svojem priopćenju, tromjesečni BDP upućuje na kratkoročna gospodarska kretanja, a osnovna svrha obračuna tromjesečnog BDP-a je izračun realne stope rasta. Premijer Plenković ocijenio je očekivano ovakvu objavu rasta BDP-a “pozitivnim i vrlo ohrabrujućim uoči početka turističke sezone”. Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je rast na tragu očekivanja, a u segmentima gospodarstva i bolji. Posebno je istaknut doprinos trgovine, prijevoza te ugostiteljstva i turizma, što ukazuje na oporavak uslužnog sektora nakon koronakrize. Ipak je dodao da još uvijek imamo razmjerno veliku ovisnost o uvozu.
Rasli su i uvoz i izvoz, s tim da je ukupni neto doprinos izvoza blago negativan. Fina ističe da su hrvatski poduzetnici izvozno aktivni: “Na stranim tržištima, svoje proizvode i usluge plasiralo je 22.462 poduzetnika (15,6 %), s time da je od ukupnih prihoda, 189,1 milijarda kuna ostvarena prodajom robe na inozemnom tržištu, što je povećanje izvoza od 35,8 % u usporedbi s 2020. godinom. U istom razdoblju kupljeno je robe u vrijednosti od 159,7 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 29,4 milijarde kuna.” Ovakvi podaci su nastavak pozitivnih trendova za koje vjerujem da će se odraziti i na procjene vrijednosti poduzeća koje izrađujem. One će uskoro i ekskluzivno biti dostupne preko Bon.hr portala.
Ponedjeljak, 30.5.
VAŽNOST VIZIJE I OPTIMIZMA
Više je od tri desetljeća prošlo otkako smo napokon vratili demokratske procedure u svoju zemlju. Otkako je ovaj tekst nastao, prije četiri godine, vjerujem da smo na svojoj koži osjetili da ipak vrijedi ostati u Hrvatskoj.
No, ne samo da trebamo gledati unatrag i učiti iz povijesti, već i gledati naprijed i imati viziju društva kakvog želimo za naredna tri desetljeća. Jedno ne možemo poreći ljudima koji su nas poveli u samostalnu državu: ustrajali su u svojoj viziji unatoč brojnim poteškoćama i nerazumijevanjima. Prije četiri godine rekao sam: “Ljudi prirodno imaju averziju (nesklonost) riziku, a pitanje posla i egzistencije je gotovo najveći rizik. Stoga bi bilo mudro poticati kulturu poduzimanja i otvaranja malih obrta, samozapošljavanja.”
Danas, kad je izvoziti hrvatsku pamet lakše no ikad, posebno otkako sve više toga možemo raditi na daljinu, imamo sve manje izlika da ne bismo pokušali ovdje. Na zemlji čiji je svaki pedalj skupo plaćen i teško izboren. Mi, srećom, ne moramo uzimati puške u ruke. Naš način davanja je kroz naše obitelji i pošteno obavljeni posao. Hoće li biti teškoća? Hoće. Hoće li biti tmurnih dana, poput ovog? Vjerojatno. Ali bez vizije bolje sutrašnjice, osobne i društvene, gubimo horizont djelovanja. Treba nam optimizam da ćemo tu viziju zaista i ostvariti.
To je ta kultura poduzimanja i preuzimanja odgovornosti za svoju sutrašnjicu.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
