Tjedna čitanka #55

Ekstraprofiti

Nakon “sječe knezova” pred kraj tjedna na tržištima gdje su indeksi jako izgubili, a sve zbog mogućeg jačeg zaoštravanja FED-a na sastanku u srijedu 15.6., bazni scenarij “recesija” ne izgleda tako nevjerojatan. Svemu tome doprinose sve veća inflacija i stalna kaskanja monetarnih vlasti da suzbiju inflaciju. Kako će se to odraziti na mala poduzeća? Jeftini krediti polako odlaze s karte. Nepripremljeni i prezaduženi, osim što ih iscrpljuje rast materijala, sirovina i ulaznih troškova, u budućnosti će plaćati veće kamate. U ovoj čitanci pojašnjavam zašto ne lete samo jastrebovi, već i svinje. Tu je i pregled Klementove knjige o pogreškama kod ulaganja i razlozi zašto slabljenje potražnje može biti opasno. Na koncu, omiljena tema domaće ekonomske ljevice – ekstraprofiti. I onda još malo o cijenama naftnih derivata. Krenimo!

Petak, 10.6.

JASTREBOVI LETE, A POČINJU I SVINJE

Procjena za svibanjsku američku potrošačku inflaciju od 8,3 % (godišnja razina, YoY) te 0,7 % za mjesečnu razinu (MoM) bila je podcijenjena: stvarna je iznosila 8,6 % (YoY) te 1,0 % (MoM). Da je bila u skladu s očekivanjem ili niža, FED bi mogao biti manje agresivan kod pooštravanja monetarne politike u budućem razdoblju, ovako ne smije popustiti. Recesija je i dalje bazni scenarij u pooštravanju monetarne politike. Burzovni indeksi su pod pritiskom su i zbog ovotjedne najave maloprodajnog lanca Target da ide u rasprodaju (jer su zalihe prevelike, posljedica prelaska s just-in-time na just-in-case). Burzovni indeksi reagiraju i na sve manje raspoložive budžete kućanstava, nagrižene inflacijom.

Prinos na dvogodišnje američke obveznice danas je snažno uzletio i kreće se iznad 2,9 %. Jučerašnja odluka ECB-a da krene s podizanjem kamatnih stopa u srpnju (preciznije, odluka je da će odlučiti o podizanju za 0,25 %) te obustavi svoj program kupnje obveznica, govori da zatezanje počinje i s ove strane Atlantika. To je podiglo prinose državnih obveznica europskih obveznica, osobito kod zaduženijih, kao što je Italija. Trenutni desetogodišnji talijanski prinos je oko 3,8 %, (rast s 3,1 % na kraju svibnja). Njemački je pak prinos trenutno na 1,45 %, a na kraju svibnja je bio 1,13 %. Spread se povećao s 1,97 na 2,35 %. Razlika od skoro 0,40 postotnih bodova.

Kako je inflacija sve veća u Europi, pokazuje se loša procjena s kraja listopada 2021. kada je ECB smatrao da je inflacija prolazna. Ovakvi pomaci na tržištu obveznica rezultat su i iskustava tržišnih sudionika u prošlom desetljeću i krize duga europskih država (tzv. European sovereign debt crisis). Tada je i nastala kovanica PIIGS koja je označavala zemlje periferije. Simbolično, osim što su jastrebovi nadvladali u ECB-u (zalažu se za monetarno zatezanje), jučer su poletjele i svinje (PIIGS), odnosno prinosi obveznica.

Četvrtak, 9.6.

KAKO IZBJEĆI POGREŠKE KOD ULAGANJA?

U svojoj knjizi iz 2020., naslovljenoj “7 pogrešaka koje čini svaki ulagač (i kako ih izbjeći)”, ili izvorno 7 Mistakes Every Investor Makes (and How to Avoid Them), Joachim Klement analizira najčešće pogreške kod ulaganja koje čine početnici, ali i iskusni ulagači u svojoj ulagačkoj karijeri. Za svaku od njih preporučuje i korektivne radnje. Kako ne biste morali pročitati preko 200 stranica ove knjige, Mihael Stančirević će u dva dijela sažeto prikazati ove pogreške i pomoći da ulažete bolje i pametnije. Prvi dio njegovog prikaza možete pročitati ovdje.

Srijeda, 8.6.

HLAĐENJE INFLACIJE ILI SLABLJENJE POTRAŽNJE?

Kako javlja Bloomberg, tri su ključna pokazatelja na strani ponude koji ukazuju da bi inflacija mogla prestati rasti. To su cijene gnojiva u Sjevernoj Americi, cijene vozarina za transportne kontejnere te cijene poluvodiča. Indeks S&P Global Electronics PMI daje ključne uvide:

(i) razine proizvodnje opadaju zbog problema s opskrbom te uslijed slabe potražnje

(ii) rast novih narudžbi pao je na najnižu razinu u zadnjih 20 mjeseci te

(iii) nastavlja se povećanje zaliha uslijed kontinuiranog manjka materijala.

Već je travanjski izvještaj, kako u svojoj analizi piše IHS Markit, pokazao manji broj porasta cijena poluvodiča te nedostatak ponude. Pokazatelji stabilizacije cijene i ponude upućuju na vrhunac ciklusa čipova, koji se dobro vidi i kod tzv. Philadelphia semiconductor index (SOX).

Ono što počinje mučiti donositelje odluke jest da, ako inflacija oslabi, to možda govori o slabljenju potražnje, pa bi njeno posustajanje više ukazivalo na buduću recesiju. Zasad podaci o vrlo dobroj zaposlenosti koja se brzo vraća na pretpandemijske razine šalju signale da recesija neće tako skoro.

Upravo i banka koja je među prvima najavila recesiju (Deutsche Bank) tvrdi da bi meko prizemljenje Jeromea Powella možda ipak moglo biti izvedeno. Rast će se smanjiti, ali možda ipak neće doći do recesije. Svijet analitičara počinje se dijeliti na dva kampa: “recesija odmah” i “recesija 2023.” Ono što za poduzetnike važno jest uvijek imati spreman poslovni plan za različite scenarije, a ne samo kad se ide po kredit. Plan imate radi sebe. Što god da bude, nekako će biti, a biti spreman…

Utorak, 7.6.

EKSTRAPROFITI! EKSTRAPROFITI! POGLED IZ DALMACIJE

Od pet hrvatskih kompanija s najvećom dobiti, tri su banke (ZABA, PBZ, Erste). Ovakvi podaci zasigurno će dobro doći kao argument onima koji govore o ekstraprofitima općenito, ali specijalno protiv banaka. Pažljivi čitatelji bloga znat će da sam ga počeo pisati u jeku Velike financijske krize s namjerom da raspravim općenite hipoteze koje su tada vladale o bankama, a prisutne su i sada. Dakle, prvo ekstraprofiti, a onda o dobiti hrvatskih kompanija.

Znatan dio javnosti smatra da su ekstraprofiti izmišljena riječ. Politička, ali i ekonomska ljevica koristi često ovu riječ kao podlogu za napad na bahate gulitelje, kakvim se doživljavaju sve velike kompanije, a osobito banke. Na stranu to da je većina svjetonazorske političke desnice zapravo ekonomska ljevica, dok je drugi oksimoron da je ekonomija svjetonazor.

Dakle, ekstraprofiti ili ekscesni profiti označavaju profit (dobit) koja nije normalna. Ova riječ nije u prenesenom ili općenitom značenju, jer postoji definicija što je to normalni profit. To je onaj profit (dobit) pri kojem su podmireni svi troškovi. Drugim riječima, ekstraprofiti ili supernormalne dobiti, a u ekonomiji je puno češći naziv ekonomska dobit, su dobiti iznad normalne razine. Kad se pokriju svi ekspliticitni troškovi (njih je lako utvrditi), treba pokriti i one implicitne – oportunitetne troškove. Njih snosi vlasnik poduzetničkog pothvata (poduzeća). Vlasnik, osim računovodstvene dobiti, mora pokriti i trošak vlasničkog ulaganja (kapitala). Ako to ostvaruje, onda govorimo da je ostvario stvarnu ili ekonomsku dobit. To je i razlog zašto neko poduzeće postoji. Točnije, ako se u dugom roku ne ostvaruje ekstraprofite, poduzeće nema razloga postojati jer uništava vrijednost. Ne samo za vlasnike, nego sve dionike (radnike, dobavljače, državu…).

IZVOZ KAO ZNAK KONKURENTSKE PREDNOSTI

No, natrag na dobit hrvatskih kompanija. Ovo pišem u Splitu, pa sam pogledao i pokazatelje dalmatinskih poduzetnika. Skupno su ostvarili neto dobit od 4,4 milijarde kuna, odnosno desetinu od dobiti poduzetnika u Hrvatskoj (44,8 milijardi). U 2020. su poduzetnici iz Splitsko-dalmatinske županije poslovali s dobiti od pola milijarde kuna. Poduzetnici iz ostale tri dalmatinske županije poslovali su negativno.

Slobodna Dalmacija prenosi: “Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije su zadržali drugo mjesto u zemlji po broju poduzetnika i zaposlenih, treće po visini ukupnih prihoda, izvozom su i dalje sedmi među županijama i tek na 14. mjestu po visini prosječnih plaća. Popravili su se po dobiti i skočili s preklanjskog devetog na treće mjesto, ali su uspjeli pasti za jedno mjesto po ekonomičnosti poslovanja, s 15. na 16. mjesto, što je pozicija koju im je osiguralo 105,9 kuna prihoda na sto kuna rashoda.” Iako su po dobiti i prihodima te broju zaposlenih poduzetnici iz Splitsko-dalmatinske županije među prva tri, izvoz je ovdje slabiji, pa je to tek na sedmom mjestu. Po plaćama su tek na 14. mjestu.

Kako se izvoz lako može smatrati iskazom konkurentske prednosti, odnosno stvaranja nove dodane vrijednosti, onda ovdje postoji prostor za promjenu i poboljšanje. Vjerojatno sličan zaključak može vrijediti i oko plaća.

Ponedjeljak, 6.6.

VLADA SMANJUJE TROŠARINE, OPEC DIŽE PROIZVODNJU

Pretpostavio sam da će hrvatska Vlada intervenirati po pitanju trošarina, koje su vrlo izdašne za Državni proračun. Ovih dana sam za Dnevnik Nove TV naglasio da bih u poziciji gdje pratim i kontroliram državni proračun, želio maksimalizirati iznos koji mi ulazi u državni proračun. S druge strane, kao građanin i porezni obveznik, meni je u interesu da se trošarine smanje.

Jutrošnje pak gostovanje na N1 započelo je najavljenom intervencijom Vlade u cijenu goriva, koje je i naknadno objavljeno u toku dana.

Trading Economics ističe kako su budućnosnice na naftu tipa WTI u ponedjeljak skočile na 120 dolara po barelu, i to nakon što je Saudijska Arabija naglo podigla prodajne cijene svoje sirove nafte za srpanj, naglašavajući pritom ograničenja u globalnim lancima opskrbe. To vrijedi čak i nakon što je OPEC+ pristao ubrzati povećanje proizvodnje u sljedeća dva mjeseca. Saudijska Arabija povisila je prodajnu cijenu za svoju vodeću arapsku laku sirovu naftu za svoje glavno azijsko tržište i sjeverozapadnu Europu. Za SAD je pak cijene zadržala stabilnima.

Porast cijena nafte danas uslijedio je unatoč odluke OPEC+ o povećanoj proizvodnji u srpnju i kolovozu za 648.000 barela dnevno ili 50% više od prethodno planiranog. Očito je da tržišta dvoje u sposobnost OPEC+ da zadovolji potražnju dok se nekoliko zemalja članica muči s povećanjem proizvodnje. Vozi se sve više, raste potražnja u SAD-u, a i Kina ublažava mjere. Na visinu cijene nafte i dalje utječe nedostatak ruske nafte (sankcije). Olakšanje može doći i iz rezultata američkih pregovora s Iranom i Venezuelom.

Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: