Ovaj tjedan obilježili su komentari o inflaciji. Komentirao sam efekt inflacije na N1 televiziji unutar emisije Novi dan, pa vam preporučujem pogledati za detaljnije o toj temi. Tu je i hitan sastanak ECB-a, koji kasno shvaća da brod pušta vodu. Komentiram i zanimljiv osvrt na Ekonomskom labu, našem utjecajnom ekonomskom portalu te dostupnost financijskih podataka za 2021. na Bon.hr portalu. Potonje će nam omogućiti da analiziramo kako smo prebrodili prvi val koronakrize, premda ćemo posljedice bacanja novca iz helikoptera tek vidjeti (iako je ideja Miltona Friedmana o helikopterskom novcu malo drukčija i takva da država dijeli bespovratan novac preko ministarstva financija bez kreiranja javnog duga, a u pandemiji je dug jako narastao). Za kraj, provjerite drugi dio kvalitetnog osvrta Mihaela Stančirevića na knjigu Joachima Klementa o ulagačkim pogreškama.
Petak, 17.6.
EFEKT INFLACIJE NA N1
Gostovao sam u emisiji Novi dan na N1 Hrvatska, gdje sam komentirao dvoznamenkastu stopu inflacije i efekt inflacije na europsko gospodarstvo. “Protiv inflacije se bori tako da je suzbijete smanjenjem novčane mase i rastom kamatnih stopa, manjom potrošnjom. Trenutno to još nije došlo kod nas.
Problem, puno veći od inflacije, je moguća kriza državnog duga. Prije 10 godina je to bila kriza periferije. Sad to možda neće biti kriza periferije koliko kriza središta”, rekao sam. Naime, najveća gospodarstva EU bila bi ozbiljno udarena povećanjem troška zaduživanja. Tim više je ECB-ova strategija negiranja problema bila pogubna.
Š to se tiče našeg ulaska u eurozonu, izjavio sam: “Ima prostora za djelovanje, da se krene. Mi smo mala zemlja pa nam je i lakše djelovati. Ulaskom u euro, primamo probleme eura i na sebe. Toga treba biti svjestan.”
Važno je biti spreman za ono što dolazi: povećanje cijene duga, efekt inflacije, ulazak u eurozonu. Pogledajte cijelo gostovanje ovdje.
Četvrtak, 16.6.
HITAN SASTANAK ECB-A
ECB je najavio iznenadan sastanak za srijedu nakon što su troškovi zaduživanja vlada narasli posljednjih dana. Talijanska 10-godišnja obveznica nalazi se na više od 4 posto, dok je njemačka 10-godišnja obveznica skočila na preko 1,8 posto. Potonja, njemačka obveznica gotovo je udvostručila prinos, jer se nalazila na manje od 1 posto krajem prošlog mjeseca.
ECB je kasno reagirao na inflaciju i odbijao mogućnost da se ne radi o tranzitornoj inflaciji još prošle jeseni. Podsjećam, plaćamo cijenu ekspanzivnih programa prije i tijekom koronakrize: besplatni novac ne postoji. Svu potrošnju i naknade koje su tada isplaćivane treba platiti prije ili kasnije.
Š to možete učiniti? Na mom blogu pratiti daljnje ECB-ove poteze i imati spreman financijski plan za naredno razdoblje. Lakše se prilagođava onaj koji se pripremio na različite scenarije.
Srijeda, 15.6.
DRUGI DIO OSVRTA NA ULAGAČKE POGREŠ KE
U svojoj knjizi iz 2020., naslovljenoj “7 pogrešaka koje čini svaki ulagač (i kako ih izbjeći)”, Joachim Klement analizira najčešće ulagačke pogreške koje čine ne samo početnici, već i iskusni ulagači.
Da ne biste morali čitati cijelu knjigu, Mihael Stančirević je za vas sažeo glavne ideje u svom pregledu, čiji ste prvi dio već mogli čitati na mom blogu.
U drugom dijelu saznajte zašto Klement preporučuje raspravu s neistomišljenicima te koji je, po njemu, najgori izbor kriterija investicijskog fonda!
Utorak, 14.6.
JESU LI SE ISPUHALI BURZOVNI BALONI?
Ekonomski Lab objavio je osvrt na događanja na burzama te pad S&P500 od 10-ak posto u posljednjih nekoliko dana. Komentar koji smatram osobito zanimljivim:
“Nakon FED-a čekat će se igra istine — objava rezultata kompanija za drugi kvartal. Ako kretanje zarada dade naslutiti da će se inflacija hladiti tek kroz recesiju, i to taman kada su sjećanja na prošlu recesiju tek počela blijediti, bit će to vrlo rijedak razvoj događaja. Amerika je dvije recesije međusobno udaljene manje od tri godine zadnji put imala 1980.-1982. Tada je glavni problem bila visoka inflacija, što upućuje na analogiju današnje i tadašnje epizode.”
Neki će se možda sjetiti teksta “Baloni, baloni: Buffettov indeks pokazuje precijenjenost dioničkih tržišta“, koji sam na Ekonomskom labu objavio još u rujnu prošle godine. Poznata stranica Current Market Valuation, koju koriste Bloomberg, Yahoo Finance i Forbes, trenutno javlja da su tržišta “fairly valued”, što znači da nisu precijenjena kao što je to bio slučaj do prije koji mjesec.
Velimir Š onje završava pitanjem: “U dugom roku postavlja se pitanje je li inflacijski cilj FED-a od oko 2% na godinu i dalje primjeren.”
Globalno gospodarstvo se promijenilo. Možda se treba promijeniti i pristup središnjih banaka.
Ponedjeljak, 13.6.
NAPOKON ZNAMO UTJECAJ KORONAKRIZE
Kad pogledamo naše gospodarstvo u cjelini, u 2021. godini zabilježili smo realni rast BDP-a od 10,2 posto. No, to nam ne govori mnogo o tome što se događalo na razini pojedinih industrija, a još manje poduzeća.
Financijski podaci temeljeni na GFI za 2021. godinu sad su dostupni preko Bon.hr portala, uz brojne financijske pokazatelje i njihovu analizu konkurencije. Oni mogu biti jako korisni za sve one koji žele znati s kim, doslovno, imaju posla.
Ono što želim reći iz naslova jest da sada možemo pogledati rezultate prethodnih godina među svojim dobavljačima, poslovnim partnerima, kupcima ili podizvođačima te znati kako je koronakriza utjecala na svakog od njih. Ako primijetimo nešto neobično, moći ćemo to analizirati i reagirati. Jer biti spreman… je u najmanju ruku vrlo važno!
Na koncu, zahvaljujući ovim podacima i Prima Bonu, uskoro će postati dostupne osvježene procjene vrijednosti svih hrvatskih poduzeća. Ovaj jedinstveni proizvod na našem tržištu je nastao kako biste povoljno i kvalitetno došli do procjene vrijednosti za svako poduzeće, neovisno o tome planirate li ga kupiti, prodati ili jednostavno pratiti njegovu vrijednost kroz vrijeme.
Tako ćete svatko moći saznati je li uslijed koronakrize povećao, smanjio ili zadržao vrijednost svog poduzeća.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.