Kraj je kolovoza, i očekivalo bi se da će tjedna čitanka biti puna dobrih vijesti o turizmu. I dok takvih vijesti ima, prevladavaju one o tome kako rastu troškovi energije. Naime, najveći utjecaj na inflaciju imali su upravo rastući troškovi energije koji dodaju na neizvjesnosti poslovanja brojnim poduzetnicima. U ovoj čitanci provjerite kakav utjecaj to može imati na vrijednost vaših projekata te zašto je važno ne odustati od ulaganja. Tu su i podaci o rastu BDP-a u drugom kvartalu ove godine te nevjerojatna vijest: hrvatska državna obveznica jeftinija je od američke. Dobrodošli u neobična vremena!
Petak, 26.8.
RAST od 7,7 POSTO U DRUGOM KVARTALU
Hrvatska je zabilježila gospodarski rast od 7,7 % u drugom kvartalu ove godine. Rezultat je to koji je unutar Europske unije nadmašila samo Slovenija, i dvostruko je veći od prosjeka Unije. Znači li to da možemo mirno spavati na lovorikama?
Dao sam izjavu za Glas Hrvatske u kojoj sam rekao: “Dijelom zbog suše, geopolitike Europske unije te potpuno pogrešne politike najsnažnijeg europskog gospodarstva, Njemačke, donekle se bojim nezaobilazne recesije u Europi.” Hrvatska nije vukla toliko loše poteze, ali naši glavni trgovinski partneri jesu. Zato se treba dobro pripremiti za zimu.
Četvrtak, 25.8.
TURISTIČKA SEZONA BLIZU 2019.
Prema podacima HTZ-a, na koncu srpnja naš je turizam zabilježio preko 54 milijuna turističkih noćenja ili samo 4% ispod brojki iz pretkrizne 2019. Kako prenosi InterCapital, “njemački turisti su vodeći s 18 %, nakon čega slijedi Slovenija s 13 %, domaći turisti s 11 %, Češka i Poljska s po 8 % te Austrija sa 7 %. Sveukupno, ove su zemlje bile zaslužne za 65 % ukupnih turističkih noćenja u Hrvatskoj, što znači da je tržište srednje Europe ponovno bilo dominantno emitivno tržište za hrvatski turizam”.
Unatoč svim inflatornim pritiscima i smanjenju realnog raspoloživog dohotka, naš se turizam pokazao iznimno otpornim. Naša cestovna mreža, imidž sigurne zemlje i blizina srednjoj Europi ponovno su se pokazali snažnim adutima.
Hoće li tako i ostati? Može, ako budemo razborito ulagali, osobito u mogućnosti izvanpansionske potrošnje.
Srijeda, 24.8.
KAKO TROŠ KOVI ENERGIJE UTJEČU NA PROCJENU PROJEKTA
Kod izrade poslovnih planova i modeliranja putem novčanih tokova (DCF), postoje dvije kritične varijable. Jedna od njih je diskontna stopa. Brojni poduzetnici, ali i dio analitičara, rade čestu i opasnu grešku kad primjenjuju prenisku diskontnu stopu.
U pravilu, što je projekt dulji, diskontna stopa biti viša. Zašto? Pa, ta stopa treba odražavati ukupnost svih mogućih rizika. Primjerice, malotko je ranije prepoznavao velik rizik porasta troškova energije.
Rizika je uvijek više: poduzetništvo je riskantno samo po sebi. Zato treba diskontirati po većoj stopi. Na praktičnoj razini, projekti se nažalost često diskontiraju po stopi po kojoj se dobiva kredit za financiranje ovakve investicije. A to je ogromna pogreška. Provjerite po kojoj stopi trebate diskontirati buduće priljeve (slobodni novčani tok) te kako izbjeći ovu pogrešku!
Utorak, 23.8.
ODUSTAJANJE OD ULAGANJA MOŽE POTAKNUTI RECESIJU
“Organizacije koje su zadržale svoj fokus na inovacijama tijekom financijske krize 2009., na primjer, postale su jače, nadmašivši tržišni prosjek za više od 30 posto i nastavivši s ubrzanim rastom u sljedećih tri do pet godina”, tvrdi McKinsey.
No, postoje li opravdanja za odustajanje od ulaganja u ovo vrijeme, kad prijete znatno povećani troškovi energije?
Naime, upravo su investicije (BDP = C + I + G + X, gdje su “I”investicije) važna komponenta BDP-a, koja bi mogla patiti ako se brojna poduzeća odluče na odgađanje ili odustajanje od investicija. Provjerite kakva je energetska situacija u Europi te od kakvih bi odluka Hrvatska mogla profitirati!
Ponedjeljak, 22.8.
HRVATSKA DRŽAVNA OBVEZNICA JEFTINIJA OD AMERIČKE?
Europski prinosi padaju, dolar je na paritetu, a hrvatska obveznica sve jeftinija?!
Nevjerojatnim se čini podatak da su hrvatske državne obveznice već nekoliko dana jeftinije od američkih. Tako je trenutni hrvatski desetogodišnji prinos hrvatske oko 2,4, a američke oko 3 posto. Pročitajte što se zapravo događa u srcu europskog gospodarstva te zašto Europljani sve skuplje plaćaju svoj javni dug.
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
