Ovaj sam uzbudljiv tjedan na tržištima završio gostovanjem u Studiju 4 HTV-a kod Željka Karduma. U petak smo saznali kako je inače pozitivni premašaj očekivanja o stopi nezaposlenosti i novim radnim mjestima u SAD-u uzrokovao negativnu reakciju tržišta. Loše vijesti stižu s tržišta naftom: cijene ponovno rastu zbog OPEC-ovog rezanja proizvodnje, no tu će SAD ponovno imati posljednju riječ. Donosim i detalje o tome što je Pravilo 20 i kako je povezano sa superbalonima. Tu je kratak pregled novih poreznih izmjena te preporuka za sve poduzetnike, a posebno izvoznike: pogledajte najnoviju mjeru HBOR-a koja nudi povoljne kredite za obrtna sredstva.
Petak, 7.10.
DOLAR OVISI O (NE)ZAPOSLENOSTI
Američko Ministarstvo rada objavilo je u 14:30 u petak podatke o (ne)zaposlenosti za rujan. Za rujan se očekivalo 275 tisuća novih radnih mjesta (Dow Jones). Investing.com i Trading Economics navode 250 tisuća, pa ističu kako je ostvarenje za rujan od 263 tisuće iznad očekivanja. Ipak, to predstavlja pad u odnosu na kolovoz (315 tisuća), koji je povijesno slabiji mjesec za zapošljavanje. Rujanskih 263 tisuće je najmanji broj od travnja 2021.
Kako prenosi Trading Economics, “rujansko očitavanje označava pad s prosječnih 420 tisuća u prvih osam mjeseci ove godine, jer su više kamatne stope i cijene počele opterećivati ​​gospodarstvo. Ipak, brojka i dalje ukazuje na napeto tržište rada s povećanjem broja radnih mjesta iznad mjesečnog prosjeka od 167 tisuća u 2010-ima, čime se zaposlenost povećala za oko 500 tisuća u odnosu na razinu prije pandemije.”
Tradicionalno tumačenje jest da bi stopa nezaposlenosti veća od očekivane bila negativni signal za tečaj USD (tj. za slabljenje dolara), dok bi niža stopa od očekivane bila signal za jačanje tečaja USD.
I zaista, u normalnim vremenima, bolji pokazatelji zapošljavanja, smanjenje nezaposlenosti i povećanje plaća smatrali bi se pozitivnim. No, u ovakvim okolnostima, takvo što FED ne želi vidjeti. Stoga je i inicijalna reakcija tržišta očekivanje nastavka FED-ove kampanje dizanja kamatnih stopa. Ona će i dalje podizati vrijednost dolara, a dionička tržišta (pa i ostale klase imovine) će, zbog procjene daljnjeg rasta kamatnih stopa, gubiti na vrijednosti.
Četvrtak, 6.10.
PRAVILO 20 ILI PUCANJE SUPERBALONA
Malo poznato “Pravilo 20” možda nije poznato kao “Pravilo 72“, ali može biti važno za razumijevanje položaja u kojem se nalazi tržište. Jeremy Grantham, poznati perma-bear, cijeli se život bavi proučavanjem superbalona. Njegova je teza da trenutno medvjeđe tržište je samo početak. “Na vrhuncu, gospodarstvo uvijek izgleda gotovo savršeno: puna zaposlenost, snažan BDP, bez inflacije, rekordne marže. To je bio slučaj 1929., 1972., 1999. i u Japanu (najvažniji neamerički superbalon). Ciklus starenja i privremena blizina savršenstva fundamentalnih pokazatelja ostavljaju ekonomske i financijske podatke na samo jednom putu.”
Glavna teza mu je “povrat prema sredini”, odnosno statistički zakon povrata na prosječnu vrijednost. U svijetu financija, taj povrat ili “reversion to the mean” je teorija da će se volatilnost cijena imovine i povijesni prinosi na kraju vratiti na dugoročnu srednju ili prosječnu razinu cijelog skupa podataka.
Sličnu stvar formulirala je i Bank of America sa svojim Pravilom 20. Premda naziv “Pravilo 20” potječe iz bridža (kartaške igre), u svijetu financija označava povrat vrijednosti od 20. Ono zbraja trenutačni P/E odnos (odnos cijene i zarade) iz glavnog dioničkog indeksa (S&P 500) te međugodišnju stopu potrošačke inflacije (CPI YoY). Ako je zbroj iznad 20, znači da je tržište precijenjeno. Vrijedi i obrnuto.
Prošli tjedan, u posljednjem satu trgovanja, S&P indeks je na samom kraju kvartala (30.9.2022.) postavio novi minimum od 3.584,13 bodova. Moja je teza u prvom dijelu godine bila da indeks teži u ovoj godini dotaknuti razinu od 3600 bodova. U petak se ispunila.
Srijeda, 5.10.
MOŽETE LI DO POVOLJNOG KREDITA ZA OBRTNA SREDSTVA?
Od ukupnih 886 milijardi kuna prihoda u 2021. koje su ostvarili hrvatski poduzetnici, 21 % prihoda ili 189 milijardi otpada na izvoz. Izvoznici su, kao najzdraviji dio našeg gospodarstva, pogođeni rastom troškova (inflacija), osobito energetskim troškovima te ogromnim tečajnim rizicima.
Promjena geopolitičke paradigme možda im ne ide na ruku, no i tome se može doskočiti. Pomoć može doći u obliku povoljnih HBOR-ovih kredita za obrtna sredstva. Evo kako do ovih kredita te na što trebate obratiti pozornost.
Utorak, 4.10.
POVEĆAVA SE IZNOS NEOPOREZIVIH ISPLATA RADNICIMA
S obzirom na jačanje inflacije, iznosi neoporezivih primitaka radnika propisani Pravilnikom o porezu na dohodak su u realnim iznosima bili sve manji. Po mom su mišljenju posebno neusklađeni s novim okolnostima bili iznosi za naknadu troškova korištenja privatnog vozila u službene svrhe.
No, od početka su mjeseca konačno stupile na snagu određene izmjene: “Od 1.10.2022., izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak, povećani su sljedeći neoporezivi primici: prigodne nagrade (božićnice), nagrade za radne rezultate, trošak prehrane, dara za dijete, naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe (poznate kune po kilometru) i otpremnine prilikom odlaska u mirovinu.”
U prijevodu, više nije 2, nego 3 kune po kilometru, a radnicima će se u godini dana neoporezivo na ime nagrada (božićnica i onih za radne rezultate), troška prehrane i dara za djecu moći isplatiti 19.500 umjesto dosadašnjih 13.600 kuna. Ako redovito isplaćujete ovakve nagrade, troškove ili planirate otpremnine, obvezno provjerite ove najnovije porezne izmjene.
Ujedno, preporučujem ažurirati troškovnike i poslovne planove s obzirom na nove iznose!
Ponedjeljak, 3.10.
PRITISAK NA CIJENE NAFTE: OPEC REŽE PROIZVODNJU
Naftom se početkom tjedna trgovalo iznad 80 dolara po barelu. Uz jaki dolar i sabotažu ST1 (u prijevodu: koristit će se manje plina, što znači više nafte), ovo je pritiskalo cijene prema gore. Cijene će donekle pritiskati prema dolje recesija na znatnom dijelu Zapada i pad ukupne potražnje. No, u kratkom roku će utjecaj prema gore vjerojatno prevladati.
Istovremeno, potražnja za LNG-om sve je veća. Tako se računa da bi bez ruskog plina ona porasla za 150% od 2021. do 2040. To će, naravno, utjecati i na opskrbu i cijene LNG-a. Tržište će u 2023. biti još napetije, rekao je Fatih Birol, direktor IEA.
Više o nafti saznali smo u srijedu na sastanku OPEC-a u Beču. Zasad je jak dolar uglavnom poništavao efekte pojeftinjenja barela u dolarskim iznosima. Sad je najava rezanja proizvodnje od studenog za 2 posto podigla cijene do razine od blizu 100 dolara po barelu! Kako će reagirati SAD i hoće li uzvratiti dokidanjem sankcija za zemlju s najvećim rezervama u svijetu, Venezuelu, ostaje za vidjeti.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
