Jesen donosi neke neobičnosti. I dok su skladišta plina puna u iščekivanju zatvaranja pipe s istoka, skladišta bakra su gotovo prazna. Nestašica bakra, naime, a tako i povezanih proizvoda, je na pomolu. Nju maskira pad cijena, o čemu možete čitati na početku nove čitanke. Nadalje, nedostaje nam i jaja zbog velike potražnje i bolesti peradi. Donosim i pregled nastupa na HTV4 o vladavini kralja dolara koji ruši sve pred sobom te efektima dizanja kamatnih stopa na bogate i siromašnije zemlje.
Petak, 14.10.
NESTAŠICA BAKRA NA VIDIKU?
Premda cijena bakra u posljednjih pola godine pada, razlog tomu je strah od recesije koja umanjuje potražnju. On je iznimno važan metal jer se koristi u jako širokom rasponu proizvoda. Naći ćete ga u tosterima, ali i u računalnim čipovima ili klimatizacijskim uređajima. Nestašica bakra bi zato imala značajan utjecaj na našu svakodnevicu.
Kako prenosi Bloomberg, “zalihe koje prate burze su blizu povijesno niskih razina. Volatilnost cijena znači da će proizvodnja u novim rudnicima, za koju se već prognozira da će početi usporavati u 2024., biti pod još većim pritiskom u nadolazećim godinama.” Niske zalihe u kombinaciji s osjetnijim povećanjem potražnje za nekim od navedenih proizvoda mogle bi značiti da je nestašica bakra možda već na vidiku. A bez čipova, možemo imati i novi chipageddon.
Četvrtak, 13.10.
DIZANJE KAMATNIH STOPA MOGLO BI POTAKNUTI RECESIJU
“Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) rekla je kako bi [američke] Federalne rezerve i druge središnje banke mogle dovesti do globalne recesije i produljenog razdoblja stagnacije ako se nastave brza i znatna povećanja kamatnih stopa te tako nanijeti značajnu štetu zemljama u razvoju”, prenosi Reuters. Naime, naglo povećanje kamatnih stopa veća je prepreka za gospodarstva u razvoju sa slabijom kapitaliziranosti i razvijenosti financijskog tržišta. “UNCTAD procjenjuje da svaki postotni bod povećanja [temeljnih kamatnih stopa] FED-a umanjuje BDP u bogatim zemljama za 0,5 posto, a u siromašnim zemljama za 0,8 posto, no glavna tajnica Rebeca Grynspan izjavila je da još ima vremena da se ‘odmaknemo od ruba recesije’.”
Š to to znači u konkretnim primjerima malih gospodarstvenika? Treba biti spreman na potencijalne šokove, u smislu podizanja kamatnih stopa kod poslovnih banaka ili smanjene dostupnosti duga u pogledu mogućeg pada rejtinga (bankabilnosti) poduzeća. Zato je važno kontinuirano pratiti situaciju na tržištima te imati barem osnovne “što ako” scenarije kako bi poslovanje bilo nesmetano i u ovim uzburkanim vremenima. To praćenje i razrada scenarija je, svakako, jednostavnija ako imate svog financijskog analitičara, koji vam usto može pomoći i u komunikaciji s bankama te pripremi dokumentacije.
Srijeda, 12.10.
CIJENE PLINA I DALJE U PADU: ČEKA LI NAS TOPLIJA ZIMA?
Cijene plina u EU najniže su od 30. lipnja, čime je produžen pad u prethodnom tjednu. Trading Economics je nedavno ustvrdio: “Cijene prirodnog plina pale su u posljednja dva mjeseca jer su zemlje uspjele povećati razine skladišta plina, dok je opskrba ukapljenim prirodnim plinom iz SAD-a i Katara i dalje velika. Već su usvojene mjere za smanjenje potrošnje. Pronađene su i opcije u opskrbi energijom za grijanje domova te generiranje električne energije”.
Kako su, uopće, počeli ovi problemi s opskrbom i koji je pogrešan potez napravila Njemačka? Koja se hrvatska odluka pokazala osobito mudrom, i koju smo tipičnu pogrešku pritom uspjeli izbjeći? Čitajte u novom osvrtu.
Utorak, 11.10.
RASTE CIJENA JAJA, MIJENJAJU SE RECEPTI
Više nego dvostruko povećanje cijena jaja u Francuskoj, uz rast troškova energije, uzrokovalo je da mnoge kompanije u industriji hrane promijene recepte ili smanje proizvodnju. Usred smo jedne od najtežih sezona ptičje gripe koja je pogodila i Europsku uniju i SAD, a oboljela se perad broji u desecima milijuna.
Inače se svjetska proizvodnja jaja kreće oko 1.500 milijardi komada na godinu (2021.). Ove bi godine mogla po prvi put doživjeti godišnji pad. Istovremeno, potražnja za jajima raste s obzirom na realni pad plaća, jer se ona smatraju jeftinim izvorom proteina. Zato ih kupci sve više traže. Rast cijena jaja mogao bi utjecati na vaše troškove ne samo ako ste proizvođač ili prerađivač hrane, već i HoReCa, dom za starije, ustanova, dio industrije ljepote, sportski klub ili drugi poduzetnik koji ih izravno ili neizravno koristi.
Ponedjeljak, 10.10.
VLADAVINA KRALJA DOLARA
U subotu sam gostovao u Studiju 4 HTV-a kod g. Željka Karduma, gdje smo razgovarali o trenutnoj situaciji u svijetu financija i komentirali različite vrste ulaganja. “Devizne rezerve koje svijet ima 13 bilijuna dolara na kraju godine, a sada zbog situacije dolar jača i druge zemlje su uvučene u taj valutni rat pa su otprilike 1/13 od ukupnih deviznih rezervi u svijetu potrošile da bi se obranile od dolara i inflacije, ali ne uspijevaju”, rekao sam.
Dotakli smo se i nepovoljne situacije na Otoku. Tamo je funta u padu, baš kao i gospodarstvo, načeto manjkom radnika poslije koronarestrikcija. Nismo mogli bez komentara na politiku ECB-a: “Stvari se uvijek mogu izmjeniti, ali ne ide preko noći. Europska centralna banka pogriješila je što je negirala problem inflacije dulje od FED-a američke centralne banke, pa je ljetos najavila neke promjene i prvi put su temeljne kamatne stope izišle iz negativne zone.”
Dolazi li rješenje u obliku kriptovaluta i kriptoimovine? Jesu li one sigurna luka od politika središnjih banaka i pada cijena dionica? “FED-ove odluke o dizanju kamatnih stopa jako djeluju na kriptovalute. One su najosjetljivija imovina u svijetu. Kriptovalute ne daju neki prinos. Kada kupite stan ako ga iznajmljujete dobijete najamninu, za dionicu dobijete dividendu, za obveznicu kamatu, kod kripta uzdate se da će netko drugi kupiti od vas po većoj cijeni, a vi ste kupili po nižoj. To je sva mudrost i za mene je to problem s kripto imovinom.” FED je, unatoč određenim pogreškama, bio agilniji. Uz to, SAD nije imao promašenu energetsku strategiju. Europa sada plaća cijenu u obliku slabljenja eura i funte te povećanih troškova poslovanja.
Dobro upravljanje troškovima i valutnim rizikom važnije je no ikad.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
