Ovog tjedna dobili smo nekoliko važnih informacija koje će utjecati na čitavu 2021. godinu. Kao prvo, dobili smo informaciju o BDP-u, koji je pao manje od očekivanog, samo 0,7 %. To znači da u drugom kvartalu, ceteris paribus, možemo očekivati gospodarski rast. Kao drugo, globalni porez na dobit je možda i bliže no što mislimo. Već sljedeći tjedan doći će do susreta ministara financija iz G7. Od ostalih vijesti, provjerite što sam za Dnevnik Nove TV rekao o javnom dugu, zašto je važno izračunati isplati li se više leasing ili kupnja te moju ekskluzivnu analizu stanja poduzetnika prije koronakrize.
Petak, 28.5.
GLOBALNI POREZ NA DOBIT JE BLIŽE NEGO MISLIMO
Zamjenik tajnika američkog Ministarstva financija, Wally Adeyemo, izjavio je kako očekuje snažnu podršku od kolega unutar G7 za prijedlog kojim bi minimalni globalni porez na dobit iznosio najmanje 15 %. Francuska, Njemačka, Italija i Japan već su se pozitivno izrazili o ovom prijedlogu. Ministri financija G7 planiraju sastanak već 4. i 5. lipnja. Dakle, ovaj bismo globalni plan mogli vidjeti na djelu vrlo brzo.
Ovaj prijedlog je znatno ispod Bidenovog prijedloga od 21 % za prekomorski prihod američkih kompanija i 28 % za domicilni porez na dobit. Kako se globalni porez na dobit tiče nas u Hrvatskoj? Ovaj je prijedlog osmišljen da spriječi velike kompanije da premještaju središta u zemlje s niskom stopom poreza na dobit. U Hrvatskoj je porez na dobit za mala poduzeća ove godine smanjen na 10 %. Povećanje na najmanje 15 %, ili rast od 50 %, bio bi veliki šok za naše mikro i male poduzetnike. Trebamo se izboriti da naši mikro i mali poduzetnici ostanu iznimka od ovakvih pritisaka, jer oni nisu ni ciljana skupina ovog globalnog plana. Zato već sad trebamo lobirati za očuvanje najranjivijih poduzetnika u osjetljivoj fazi oporavka.
Četvrtak, 27.5.
USUSRET OBJAVI PODATKA O BDP-U: IZLAZAK IZ RECESIJE?
Imamo li razloga za veći optimizam po pitanju gospodarskog oporavka i hoće li već prvi kvartal 2021. označiti povratak u pozitivu? U četvrtak je naš cijenjeni analitičar Ivica Brkljača za Ekonomski lab napisao da imamo temelja vjerovati da je situacija bolja no što se čini: “Prema visokofrekventnim pokazateljima, u prvom tromjesečju rasla je osobna potrošnja, rasla je državna potrošnja, rasle su investicije u fiksni kapital, dok je doprinos neto izvoza roba bio oko nule. Kako modeli HNB-a i EIZ-a iz tih podataka procjenjuju da je BDP nastavio s padom i u prvom ovogodišnjem tromjesečju, nije sasvim jasno.”
Podsjećamo, Ekonomski institut Zagreb, na temelju CEIZ indeksa, procijenio pad na 3,7 posto. HNB-ov model brze procjene BDP-a ukazuje na pad od oko 2 posto. Na koncu je DZS objavio da pad iznosi svega 0,7 %, što znači da je Brkljača bio u pravu. U drugom kvartalu, dakle, možemo očekivati i konačan kraj koronakrize.
Srijeda, 26.5.
ANALIZA POSLOVANJA MIKRO, MALIH I SREDNJIH PODUZETNIKA
Da bismo mogli napraviti kvalitetnu analizu utjecaja koronakrize, najprije moramo imati precizno utvrđeno početno stanje. Iz tog sam razloga napravio analizu poslovanja mikro, malih i srednjih poduzetnika od 2012. do 2019. godine. Konkretno, utvrdio sam financijski dug, prihode, investicije i dobit za prosječnog poduzetnika u svakoj od navedene tri grupe. Ono što je osobito indikativno je da u niti jednoj od navedenih grupa prihodi u 2019. nisu premašili prihode iz 2012. Detaljne podatke, grafikone i zaključke ove analize pronađite ovdje.
Utorak, 25.5.
LEASING ILI KUPOVINA OPREME?
U utorak sam posjetio klijenta iz sektora poljoprivrede. On je razborito uzeo dio opreme koja mu nije stalno potrebna u leasing, smanjujući tako fiksne troškove i povećavajući svoju fleksibilnost. Značajan dio poljoprivrednika još uvijek ne računa isplati li im se više kupiti ili unajmiti opremu. Tim jednostavnim potezom mogli bi značajno smanjiti svoju kreditnu zaduženost i povećati kapacitet za investicije, a jednako tako i povećati svoje profitne marže. Ako ste zainteresirani za takav oblik analize, kontaktirajte me ovdje.
Ponedjeljak, 24.5.
GOSTOVANJE U DNEVNIKU NOVE TV: PROBLEM DUGA
U nedjelju navečer gostovao sam u Dnevniku Nove TV, vezano uz zaduživanje. “S obzirom na to da je nama PDV glavni porez koji puni proračun, a on najviše ovisi o turizmu, onda možete znati da te projekcije (o oporavku, nap.a.) imaju određeni faktor nesigurnosti”, istaknuo sam. “Rak rana naše države u ovih trideset godina je previsoki dug“, dodao sam. Ovu sam temu problematizirao i ranije, najavljujući prije nekoliko godina da će nas nespremnost na smanjenje proračunskih rashoda skupo stajati pri prvoj sljedećoj recesiji.
***
Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
