Tjedna čitanka #74

Deglobalizacija i nearshoring

Novi trendovi koje je 2020. samo katalizirala su deglobalizacija i nearshoring: u ovoj čitanci provjerite kako će utjecati na poslovanje u narednom razdoblju. Dotaknuo sam se i važnosti domoljublja. Tu je osvrt na tajnu pada vrijednosti eura i kako je ECB omogućila gozbu hedge fondova. Pozabavio sam se i Michigan indeksom, koji ima dugu tradiciju i nagoviješta gospodarska kretanja pa može biti koristan kod donošenja poslovnih odluka. Na koncu, pogledajte i kratak pregled zanimljivih događaja na kojima sam sudjelovao ovog mjeseca.

Petak, 18.11.

SMISAO ŽRTVE I DOMOLJUBLJA

Danas sam slušao jedno svjedočanstvo preživjelog logoraša, vukovarskog branitelja i ranjenika, koji se prisjetio kako je zaboravio na svoju bol vidjevši bol i tugu ranjenog dvanaestogodišnjeg dječaka, koji jeca i zaziva svoju majku. Priznajem da me je pogodilo, nisam to mogao predugo slušati.

Ovaj dan drukčiji je od drugih blagdana, jer je Dan sjećanja. Mnogi narodi imaju jedan takav dan kojeg obilježavaju. Reći da slave taj dan, možda ima pogrešan prizvuk. Ipak, slavlje može biti i uzvišeno, s pijetetom – baš poput klasične glazbe.

Htio bih podijeliti jedan tekst sa svima koji čitate ekonomske i financijske analize. Citira velikana s prijelaza iz XIX. u XX. stoljeće, engleskog filozofa i književnika Gilberta Keitha Chestertona. Bio je poznat kao “apostol zdravog razuma”, a u ovom izvrsnom osvrtu pronađite zašto je patriotizam bolji izbor od skeptičnog univerzalizma.

Četvrtak, 17.11.

TAJNA PADA VRIJEDNOSTI EURA

Pad vrijednosti eura nije slučajan: on je, uvjeren sam, uzrokovan time što se ECB prošle jeseni “zagledao u dušu” i ustvrdio da je inflacija prolazna. SAD je na vrijeme shvatio što se događa, promijenio politiku i počeo djelovati. ECB, pak, nije bio voljan priznati pogrešku koju sad svi plaćamo.

Naime, treba se prisjetiti kako je ECB, prvi put nakon više od desetljeća politike negativnih kamatnih stopa, podigao kamatne stope prošlog lipnja. Inflacija u eurozoni je tad već bila prešla granicu od 8 posto (8,6 %). Nije ni FED bio nevin: što su oni učinili drukčije i kako su pokrenuli niz događaja koji je rezultirao gozbom za hedge fondove i padom eura pročitajte ovdje.

Srijeda, 16.11.

ZAŠTO JE VAŽAN MICHIGAN INDEKS

U prošlom je tjednu, odmah iza inflacijskih izvještaja, objavljen i redoviti mjesečni izvještaj o raspoloženju potrošača u SAD-u: The Michigan Consumer Sentiment Index (MCSI) ili Michigan indeks. Nazvan je po sveučilištu koje provodi. Smatra ga se vodećim pokazateljem, odnosno onim koji upućuje na buduća ekonomska kretanja. On govori o sentimentu i očekivanjima potrošača, a povijest mu seže u četrdesete godine prošlog stoljeća. Michigan indeks je stoga jako važan za analitičare. Više o tome kako ga čitati i koristiti pronađite ovdje.

Utorak, 15.11.

TRI ZANIMLJIVA DOGAĐAJA U ZADNJIH 10 DANA

U posljednjih desetak dana sudjelovao sam na tri događaja koja bi mogla biti zanimljiva široj javnosti. Teme su bile široke: razgovarao sam o makroekonomskim pokazateljima, pokušao prikazati koji su to energetski izazovi današnjice (i sutrašnjice) te pokazati kako dostupni podaci o hrvatskim poduzećima pomažu da utvrdimo vrijednost svakog od njih i donosimo bolje odluke.

Prvo predavanje održao sam za Altius savjetovanje: bio je to dio edukacije “Koja pitanja CEO treba postaviti svom CFO-u”. Nakon toga sam na FER-u bio dio intrigantnog okruglog stola na temu “Energetski izazovi današnjice”. Konačno, na Bugovoj “F2 – Future of Fintech” konferenciji održao sam predavanje “Procjena vrijednosti svih poduzeća u Hrvatskoj”. Više o sva tri događaja saznajte ovdje.

Ponedjeljak, 14.11.

VAŽNOST LITIJA U EUROPI: DEGLOBALIZACIJA I NEARSHORING

Kako prenosi Poslovni, “francuska rudarska kompanija Imerys najavila je u ponedjeljak da planira vaditi litij u domaćem rudniku koji bi joj trebao osigurati poziciju vodećeg dobavljača važnog tehnološkog metala u Europi”. Zašto je vađenje litija u Europi toliko važno? Dva su glavna razloga:

  1. Europska unija je, umjesto tržišta, odlučila pobjednika u bitci za pogonsko gorivo budućnosti: u srednjem roku to će biti vozila na baterijski električni pogon (BEV), koja koriste litij-ionske baterije. Kako je od 2035. zabranila prodaju benzinaca i dizelaša, to će značiti gotovo 12 milijuna novih baterija svake godine, prema trenutnoj veličini prodaje novih vozila.
  2. S obzirom na globalne meke i otvorene sukobe, EU ne stoji dobro ni po pitanju energenata, ni metala potrebnih za tzv. zelenu tranziciju. Pritom je 2020. samo katalizirala procese u kojima je dotad vrijedilo pravilo “just in time” i što manje zalihe: ono se pretvorilo u “just in case”. Naglasak je stavljen na upravljanje rizicima u lancima dobave. Trenutno iskustvo s plinom samo potencira prijelaz na lokalne lance i diverzifikaciju korištenja energenata. Deglobalizacija pritom otkriva slabosti EU u energetici i sirovinama.

Kako se ovo tiče malog ili srednjeg poduzetnika u Hrvatskoj? Europske politike će se sve više usmjeravati u poticanje domaće proizvodnje metala i sirovina, gdje je to moguće. Više cijene energenata učinit će oportunima one izvore ili polja koja ranije nisu bila smatrana isplativima. Neće više biti važna samo cijena, već i dostupnost. Deglobalizacija će neminovno povisiti troškove, ali to je trošak sukoba velikih sila.

U Hrvatskoj je energetski sektor podinvestiran: primjerice, najvažniji hidroenergetski projekti u nas izgrađeni su još u bivšoj državi i nisu opsežno modernizirani za povećanje učinkovitosti. No, imamo mnogo prilika: mnogo sunčanih sati, mogućnost učinkovitijeg upravljanja hidroenergetskim potencijalima, potencijal proširenja suradnje sa Slovencima na NE Krško.

***

Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: