Stiže vam već 75. tjedni sažetak komentara događanja iz svijeta ekonomije i financija. U njemu pronađite zašto je FED-ovo ovogodišnje podizanje kamatnih stopa toliko revolucionarno. Tu je i komentar nejasnoća koje su ostale nakon najave uvođenja poreza na ekstraprofit. Za ljubitelje nogometa tu je moje gostovanje na temu Svjetskog prvenstva u Kataru i plaća nogometaša. Na koncu, saznajte zašto će europska energetska zima ipak biti mirna te zašto OECD najavljuje veliko usporavanje.
Petak, 25.11.
IPAK MIRNA ZIMA ZA EUROPU?
Jučer sam komentirao OECD-ove projekcije rasta za 2023. Analitičari s Instituta međunarodnih financija (Institute of International Finance) projiciraju da će globalno gospodarstvo u 2023. biti “jednako slabo kao što je bilo 2009. nakon financijske krize” zbog opasnosti “vječnog rata”.
Globalni rast? Po njima 1,2 %, a u eurozoni minus 2 %, ako se rat oduži.
No, htio bih istaknuti da je Europa osigurala mirnu zimu po pitanju grijanja. Uspjela je u tome zbog:
- pada potrošnje kućanstava, ali i industrije (zbog manje proizvodnja i usporavanja BDP-a), procjene se kreću i do 20 posto
- uskočili su Norveška i SAD, što je značajno osnažilo njihov BDP
- popunjenost zaliha plinom u Europi je prešla 95 %
- manja kineska potražnja smanjila je pritisak na LNG cijene i količine (njihov zero-Covid)
- manja potrošnja plina zbog povoljnih vremenskih prilika.
Ruski plin neće biti lako zamijeniti u 2023., ako se Kina vrati na tržište. Kratkoročno, poduzetnici mogu odahnuti jer mogu računati s nekom stabilnosti cijena. Naime, nafta je na oko 80 dolara po barelu, a plin na oko 120 eura po MWh. Struja se s veleprodajne razine u rujnu od 800 spustila skoro 70 posto: na oko 250 eura po MWh.
Četvrtak, 24.11.
OECD: STIŽE VELIKO USPORAVANJE
Prema procjeni OECD-a, globalno gospodarstvo bi moglo izbjeći recesiju u 2023. Ipak, veliko usporavanje je vjerojatno, a ono će najviše pogoditi Europu. Nadalje, OECD tvrdi da ECB mora povećati svoju referentnu kamatnu stopu.
Zašto se priprema najveće povlačenje gotovine iz financijskog sustava eurozone u 22 godine povijesti eura? Kakvo je to olakšanje pritiska za ECB koje dolazi s druge strane Atlantika? I zašto su, unatoč svemu, izvjesni problemi u financiranju državnog duga u Europi?
Saznajte u najnovijem osvrtu na moguće veliko usporavanje i izazove u monetarnoj politici.
Srijeda, 23.11.
JESU LI PLAĆE NOGOMETAŠ A PRAVEDNE?
U ponedjeljak sam gostovao u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”, a sa mnom su bili i Davor Lulić, urednik sportske redakcije Hrvatskog radija te doc. dr. sc. Erik Brezovec s Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija. Spomenuto je i koliko su nogometaši plaćeni te je li to pravedno. Ono što nisam stigao reći, a važno je istaknuti, jest da nogometaši zapravo i nisu skupo plaćeni.
Velika većina nogometaša ne igra Ligu prvaka niti nastupa na Svjetskom prvenstvu: tamo su samo najbolji od najboljih. Znatan dio niželigaških poluprofesionalaca ne možete ni naći na Transfermarktu, a dobar dio profesionalnih nogometaša iz naše prve lige živi daleko od bilo kakvog glamura. Zbog toga je teško uspoređivati prihode kirurga ili sveučilišnih profesora s nogometašima. Trebamo uzeti u obzir kako zaista živi prosječan nogometaš!
Š to se tiče dobrobiti za Katar kao organizatora, istaknuo sam: “Takvi su efekti izostali u značajnom smislu i u Brazilu i u Rusiji, a Katar je puno manja zemlja. Ne vjerujem da će ovo prvenstvo Kataru donijeti značajne dobitke. To je više jako skupo plaćena reklama za promociju zemlje.”
Utorak, 22.11.
JESU LI PROGNOZE POGREŠ NE ILI NAM NEŠ TO TAJE?
Hoće li trenutna hrvatska administracija biti ekonomski nepismena poput administracije Jadranke Kosor i Zorana Milanovića, koje su se iskazale uvođenjem kriznog poreza te izdašnim povećanjem PDV-a ususret recesiji? Mi očito trebamo biti “papskiji od pape” te odrezati više i jače. Naime, premda je EU sugerirala samo uvođenje poreza za energetski sektor, naše vlasti su odlučile uvesti porez na ekstraprofit za sve.
O tome da nam iz Vlade nešto prešućuju ili su loše napravili projekcije, govori jedan podatak. U 2024. tako, s obzirom na rezultate iz 2023., planirani udio prihoda od poreza na dobit raste na 6,6 % (ukupno), odnosno 8 % (bez EU efekta). U toj godini dodatnog poreza više nema – ili barem ne bi trebalo biti. Zna se, isto tako, da će dogodine BDP stagnirati, a dobit poduzeća se smanjiti. Kako onda namjeravaju prikupiti više poreza na dobit? Pročitajte više ovdje.
Ponedjeljak, 21.11.
NAJBRŽE PODIZANJE KAMATNIH STOPA U POVIJESTI
Izvor: Visual Capitalist
Očekuje se da će FED usporiti podizanje i najaviti mogući kraj kampanje na skorašnjem prosinačkom sastanku. Prije dva tjedna sam objavio: “Američki indeks potrošačkih cijena u listopadu objavljen u četvrtak pokazao je ono što se već nazire neko vrijeme: da inflacija posustaje. Cijene su porasle 7,7 % u odnosu na prošlu godinu, odnosno 0,4 % u odnosu na prethodni mjesec: oboje ispod očekivanja.”
Snižavanje inflacije je FED-ov prioritet, a to “hlađenje” cijena postiže se podizanjem kamatnih stopa. Inflacija ispod očekivanja otvara mogućnost da tempo podizanja kamatnih stopa uspori, no horizont još nije jasan po tom pitanju. Visual Capitalist donosi zanimljiv grafikon o najbržim FED-ovim kampanjama podizanja kamatnih stopa u povijesti: možete vidjeti koliko je ova kampanja brža od svih koje smo ranije vidjeli.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
