Mogao bih ovaj tjedan nazvati tjednom nestašica, jer sam opisao čak tri nestašice koje trenutno vladaju na tržištima. U nastavku provjerite koja su i kako utječu na vaše poslovanje. Nadalje, možete pročitati i kako smo, suprotno hvalama rastom, zapravo zabilježili pad BDP-a. Na koncu, tu je i velik energetski stres koja su pretrpjela domaća poduzeća. Neće ga svi moći jednako apsorbirati ili prevaliti. Zato provjerite kako možete doći do podataka i napraviti okvirni izračun.
Petak, 2.12.
ŠTO JE TO ENERGETSKI STRES?
U godini u kojoj su poduzeća pretrpjela velik energetski stres, svakodnevno poslovanje i financijski rezultati mogu biti ozbiljno narušeni. A ako vaš dobavljač, kupac ili konkurent uđe u probleme zbog rasta troškova energije, ne bi li bilo dobro to moći saznati na vrijeme?
Premda vas Bon.hr portal može obavijestiti u trenutku kad neko poduzeće uđe u blokadu ili stečaj, neki okvirni izračun rizika koje nosi energetski stres možete napraviti i sami, prije nego nastupe vidljive teškoće. Naime, iako ne možemo pratiti troškove energije u realnom vremenu, Bon.hr zato prikazuje omjer troškova energije i prihoda u prethodnoj, 2021. godini. Ako znamo da su energenti za poduzetnike poput struje i plina u 2022. porasli okvirno tri puta, onda možemo napraviti i neki izračun kako će rast troškova ceteris paribus utjecati na poslovanje u ovoj godini.
Svakako preporučujem da se napravi analiza scenarija za poduzeća prema kojima ste snažnije izloženi, bilo u nabavi ili prodaji, a koja imaju nešto veći udio troška energije. Jedan dio poduzeća će uspješnije prevaljivati veće troškove na kupce, a druga ne. Isto tako, dio poduzeća će moći jedan energent zamijeniti drugim ili će promijeniti način proizvodnje.
Sredinom iduće godine imat ćemo prve naznake toga koliko smo uspješno pretrpjeli ovaj energetski stres. Više ćemo znati kad obradimo financijske izvještaje za 2022.
Četvrtak, 1.12.
NASTAVAK NESTAŠ ICA: LIJEKOVI
Nisu samo čipovi ono što nedostaje i što uvozimo iz prekooceanskih zemalja: i brojne sirovine za lijekove dolaze s tisuće kilometara udaljenih prostora, kako piše Mirovina.hr. “To je problem globalne opskrbe. Sirovina za lijekove dolazi iz Azije i Indije”, navodi jedan od intervjuiranih liječnika opće prakse. Kako su globalni lanci dobave u poteškoćama, teže se dolazi i do lijekova, čak i kad su proizvođači domaći.
Lijekovi su specifični jer nisu proizvodi koji se mogu lako supstituirati nekim drugim dobrom, kao što možete kupiti autobusnu kartu ako vam je automobil na servisu. Premda unutar domaćeg tržišta postoje zamjene za većinu lijekova, određeni lijekovi će se možda morati nabavljati i iz inozemstva. Pacijenti mogu biti mirni jer je “glasnogovornica HALMED-a Maja Bašić izjavila kako je tržište dovoljno opskrbljeno svim lijekovima koji su nužni za liječenje pacijenata u Hrvatskoj”. No, ako postoji više poteškoća u nabavi te ako poskupljuje prijevoz sirovina i lijekova, ti će se rizici i poskupljenja prije ili poslije ugraditi i u cijenu lijekova.
Hoće li ova kretanja utjecati i na životne stilove i odabire potrošača, koji će tražiti zdraviju prehranu, hobije i okruženja za stanovanje? Definitivno, pitanje je samo u kojoj mjeri.
Srijeda, 30.11.
NESTAŠICA NOVIH VOZILA DIŽE CIJENE RABLJENIH
Prekinuti lanci dobave i chipageddon još uvijek drže cijene rabljenih vozila znatno iznad prosjeka. Kako prenosi HAK, prošlog su mjeseca “cijene rabljenih benzinskih vozila dosegnule su novi rekord. Prema posljednjem izdanju DAT barometra Deutsche Automobil Treuhanda, u prosjeku je 68,2 posto cijene novog vozila traženo za tri godine stare automobile s benzinskim motorima, što je apsolutni rekord”.
Zašto se ovo događa? Do novih je vozila teško doći jer su liste čekanja nerijetko dulje od 6 mjeseci. Zato se kupci odlučuju za mlađa rabljena vozila. Ona imaju slična svojstva i često su još uvijek unutar jamstvenog roka. S druge strane, starija vozila trenutno pate jer je do određenih dijelova teško doći. Nabava sirovina i poluproizvoda za te dijelove te dostava dijelova trenutno su znatno otežani, posebice ako se radi o transkontinentalnom prijevozu.
Što bi moglo olakšati pritisak? Kao što sam naveo u jednoj tjednoj čitanci: “Visok broj prodanih automobila generalno ukazuje na jaku ekonomiju. U krizama se pak odgađaju značajnije investicije u trajna dobra.” Kod pada BDP-a koji bilježimo, redovito se smanjuje i potražnja za novim i novijim vozilima te se smanjuje pritisak na njihove cijene (barem u Hrvatskoj). No, je li u ekonomiji sve jednoznačno? Baš i ne. Naime, kako se automobili kod nas uvoze (a uvoz je odbitna stavka u računu BDP-a), niže cijene i količine će ipak nešto umanjiti pad BDP-a – ako se taj raspoloživi dohodak potroši unutar Hrvatske.
Utorak, 29.11.
POLUVODIČI: LASSIE SE VRAĆA KUĆI
Sjećate li se pojma chipageddon, koji je skovan da bi pojasnio što se dogodilo s poluvodičima? Znate li zašto su liste čekanja na proizvode od tostera preko grafičkih kartica do kamera i automobila produljene na mjesece i godine? Kako navodi DB Research, “desetljećima je industrija poluvodiča bila jedna od najbrže rastućih sektora”. To se osobito događalo unutar trinaest godina političkog i pravnog zatišja, gdje se države nisu miješale u proizvodnju i trgovinu ovim poluproizvodima. Iznimka? Bila je to Kina, kako navode istraživači Hermann P. Rapp i Jochen Möbert.
Ona je dodijelila “poticaje u iznosu od otprilike 50 milijardi dolara od 2000. do 2020. godine. Sad je, potaknut geopolitičkim tenzijama i rastućom svijesti o osjetljivosti globalnih lanaca dobave, digitalni suverenitet postao globalni politički imperativ”. Zaključak? “Na temelju našeg strukturalnog modela prodaje poluvodiča (3SM)”, tvrde istraživači, “globalna potražnja za poluvodičima će porasti. Procjenjujemo da će potražnja prijeći tisuću milijardi dolara u 2030. Istovremeno, globalna ponuda neće se moći nositi s potražnjom. Bez daljnjih vladinih inicijativa, predviđamo ogroman strukturalni godišnji manjak od preko 300 milijardi dolara u 2030.”
Era lako dostupnih elektroničkih uređaja je, čini se, gotova. Brojne države žele osigurati neovisnost od kineske ponude i pronaći alternativne pravce nabave.
Ponedjeljak, 28.11.
ŠTO SU NAM PREŠUTJELI O BDP-U?
Da se ne treba pretjerano pouzdavati u CEIZ indeks prema njegovoj trenutnoj kalibraciji, vidjeli smo u petak. Procjene BDP-a bile su preoptimistične za treći kvartal. Umjesto 7,8 %, dobili smo rast od 5,2 % (odnosi se na godišnju stopa rasta u usporedbi s trećim kvartalom lani). Kako onda imamo pad BDP-a? Tajna je, kao i obično, u detaljima. Više pročitajte ovdje.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
