Možemo li ovaj tjedan o nečem drugom, osim o nogometu? Teško. No, ako želite odmoriti uz neke druge teme, iz ovog tjedna donosim pregled stanja lanaca dobave. Tu je i analiza poslovanja banaka u Hrvatskoj prije ulaska u eurozonu, kao i McKinseyjev godišnji pregled banaka na globalnoj razini. Ne propustite ni naftni contango, kao ni osvrt na zamor dolara i moguć vrhunac FED-ovih kamatnih stopa. Ako pak želite još nogometa, podsjećam na analizu procjene vrijednosti nogometaša s Transfermarkta te svoju prognozu s prošlog Svjetskog. I kratki confessio: volim nogomet!
Petak, 9.12.
U KAKVOM SU STANJU LANCI DOBAVE?
Da bismo mogli izmjeriti kakvo je stanje lanaca dobave, potrebno nam je određeno standardizirano mjerilo. To je upravo ono čemu služi Globalni indeks pritiska na lance dobave, ili Global Supply Chain Pressure Index (GSCPI) koji svakog mjeseca objavljuje njujorški Federal Reserve Bank. Prošlogodišnji prosinac bio je uvjerljivo najgori u četvrt stoljeća otkako postoje podaci. Ovog prosinca, ipak, očekujemo kudikamo bolje rezultate. Zašto?
Premda su globalni pritisci na lance dobave umjereno rasli u listopadu i studenom, “najveći faktor koji je doprinio rastu pritisaka u lancima dobave bila su dostavna vremena u Kini, premda su zabilježena poboljšanja u dostavnim vremenima u SAD-u te nabavi [zaliha] u Tajvanu”. Smanjena potražnja zbog manjka raspoloživog dohotka potrošača, nagrizenog inflacijom, kao i poboljšanja u teretnim kapacitetima čine situaciju kudikamo povoljnijom nego prošle godine u ovo vrijeme.
Komponente GSCPI-ja, prema kojima se računa, su:
- dostavna vremena (što su manja, pritisci su niži)
- nedovršeni poslovi (eng. backlogs ili zaostaci, odnosno neprocesuirane narudžbe/dostave, što ih ima više, to su pritisci viši)
- nabavljene zalihe (što su više, to su pritisci niži).
Za europsko područje, preporučujem da pogledate i Baltic Dry Index (BDI), indeks koji mjeri trošak transporta dobara po svijetu te može pomoći utvrditi u kojem smjeru idu troškovi s kojima morate računati ako vaše poslovanje, izravno ili neizravno, uključuje međunarodnu trgovinu.
Četvrtak, 8.12.
KAKVA JE BILA 2022. ZA BANKARSKI SEKTOR?
McKinsey je, kao i svake godine, objavio Globalni godišnji pregled bankarskog sektora, u kojem donose neke ključne uvide i podatke koji opisuju ne samo stanje bankarstva u ovoj godini, već i što nas čeka u bližoj budućnosti.
Već u samom uvodu ističu: “Prvo pandemija, a sada inflacija, rad, rastuće kamatne stope, prekidi u lancima dobave i drugo. Za banke globalno, kombinacija makroekonomske volatilnosti i geopolitičkih potresa u 2022. izokrenula je brojne pretpostavke i prekinula više od desetljeća relativne stabilnosti. Jedna stvar se, međutim, nije promijenila: vrednovanja. [Vrijednosnicama] banaka se, općenito, nastavilo trgovati sa značajnim diskontom u odnosu na druge sektore. To odražava činjenicu, koja se iznova potvrdila u 2022., da više od polovice svjetskih banaka zarađuje manje od vlastitog troška kapitala.” Toliko o bankarskim ekstraprofitima!
Iz izvještaja, meni je zanimljiv bio grafikon koji prikazuje povrat na kapital od 2000. naovamo te naznačuje koliko je zahtjevno prethodno desetljeće niskih kamatnjaka bilo za poslovanje banaka. Na kraju se ukratko obrađuje i utjecaj geopolitičkih tenzija te nabraja pet šokova koji trenutno utječu na banke. Provjerite o čemu se radi!
Srijeda, 7.12.
NAFTA PLEŠ E CONTANGO: MEKO SLIJETANJE SVE NEIZVJESNIJE
Kad govorimo o cijenama nafte, valja zapamtiti dva pojma: backwardation i forwardation (poznat i kao contango). Prvi se javlja kad je trenutna cijena (trgovci koriste riječ “spot”) veća od buduće terminske (“futures”) cijene. Contango je pak obrnut od backwardationa: buduća terminska cijena veća je od spot cijene.
No, kako je došlo do ovog contanga i koji su faktori utjecali na njega? I kako je on povezan s vjerojatnošću buduće recesije? Provjerite što o svemu tome misli Jamie Dimon, izvršni direktor JP Morgana, kao i zašto odbija prestati poslovati s fosilnim gorivima.
Utorak, 6.12.
KAMATNE STOPE BLIZU VRHUNCA?
Krajem rujna, američki dolar bio je na razini od skoro 0,95 (u odnosu na euro). Početkom prosinca, spustio se na 1,05. Tu je zadnji put bio prije pet mjeseci, krajem lipnja.
Kako su s time povezane kamatne stope i želja FED-a da izvede meko slijetanje? Š to su to dot-plot sastanci? I kako je u ovu priču zalutao – Jasmin Stavros?
Saznajte u novom pregledu, u kojem iznosim i procjenu konačne temeljne kamatne stope FED-a te zašto pad cijena nafte može biti problematičan.
Ponedjeljak, 5.12.
ANALIZA POSLOVANJA BANAKA PRIJE ULASKA U EUROZONU
HNB je izvijestio kako su kreditne institucije u Hrvatskoj u prva tri tromjesečja 2022. zabilježile kumulativnu dobit u iznosu od 5 milijardi kuna. Jesu li, dakle, domaće banke bilježile ekstraprofite i kako posluju u usporedbi sa susjednim zemljama?
Kako se kreće udio neprihodujućih kredita? Zašto je kapital u Hrvatskoj skuplji nego u većini europskih zemalja? I koji je rizik rastao u posljednjih nekoliko godina u našem bankarskom sektoru?
Odgovore na ova i druga pitanja donosi moja analiza poslovanja banaka: sektora u kojem sam proveo gotovo dva desetljeća.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
