Nastavak sage o globalnom porezu na dobit obilježio je ovaj tjedan. Vrijedi istaknuti i kineske poteškoće s korporativnim dugom. U srijedu sam pojasnio detaljnije što je zombifikacija, zašto treba koristiti slobodni novčani tok te koje su granice slobodnog tržišta.
Petak, 4.6.
GLOBALNI POREZ NA DOBIT – NASTAVAK SAGE
Prošli smo tjedan čitali o tome kako američko Ministarstvo financija, očekuje snažnu podršku od kolega unutar G7 zemalja. Američki je prijedlog da se uvede minimalni globalni porez na dobit od najmanje 15 %, a koji bi bio ograničen na 100 najvećih. Posebno je zanimljivo kako SAD nastoji proširiti opseg svojih tarifnih politika, kako bi “targetirali” one zemlje koje nastoje oporezivati divove poput Facebooka i Googlea. Ostale članice G7 također nastoje da Amazon ne ispadne iz fokusa ovog globalnog poreza, iako je Amazon kompanija s nižim profitnim stopama.
Velika Britanija još nije dala potporu planu (do danas), iako se sastanak održava u Londonu. Irska zasigurno ne plješće rukama na ovakav razvoj situacije. Unatoč prethodnom opiranju, spremni su poduprijeti reformu globalnog sustava oporezivanja. Iako G7 zemlje nemaju formalni utjecaj na članice OECD-a, bit će to snažan poticaj za globalno usklađivanje. Pitanje je kako će male zemlje, koje su koristile svoju poziciju niskih poreza za privlačenje stranih investitora, uskladiti svoje politike.
Jednom kada se mehanizam ustvrdi, nema razloga da se porezna osnovica i ne proširi na sve ostale kompanije, pa čak i na mikro i mala poduzeća. Smatram kako je potrebno oduprijeti se takvim nastojanjima.
Studentima i mlađim čitateljima preporučujem podcast Pričajmo o novcu, gdje sam nedavno gostovao na temu “Bankarstvo, korporativne financije i karijera”.
Četvrtak, 3.6.
TRŽIŠNA EKONOMIJA NIJE DOVOLJNA?
Za blagdan Tijelova, odlučio sam se za malo dublje teme, onkraj onih financijskih. U izvrsnom članku Acton Institutea tako piše: “Kritičari kapitalizma su u pravu oko jednog: slobodno tržište, kao takvo, nije dovoljno. Potrebne su nam i vrline.” S njima se slažem. Spomenuo sam važnost vrlina i u članku od prošlog mjeseca, gdje sam se dotaknuo osobina poduzetnika. Tamo sam napisao da su upravo “kupci praktično stvarni vlasnici čovjekovog rada, jer je rad usmjeren na služenju potrebama i interesima drugih”. Tek se vrlinama može stvarati dugoročna vrijednost. Obična privola dvaju sudionika ne mora stvarati nešto dobro: zato su tu vrline.
Srijeda, 2.6.
ZOMBIFIKACIJA NA POMOLU?
Nisam ja upozorio na zombifikaciju, već HNB, u svom nedavnom izvještaju s redovite sjednice Savjeta. Tko su, dakle, zombi kompanije? One su “nerijetko su na jedan korak od propasti, pa je važno znati je li i vaše poduzeće takvo, ili imate zombija u svom neposrednom okruženju. Zombifikacija se može prolongirati i neodrživim potporama”. Ako želite saznati nešto više o njima, u mom ovotjednom autorskom članku možete provjeriti koje znakove, odnosno pokazatelje trebate pratiti i jesu li sve zombi kompanije osuđene na propast. Možda će vas iznenaditi neke kompanije na toj listi!
Utorak, 1.6.
SLOBODNI NOVČANI TOK KLJUČAN U VREDNOVANJU INVESTICIJA
U utorak sam odlučio podsjetiti na iznimno važan kriterij pri vrednovanju investicija. “Investicije se vrednuju prema metodi neto sadašnje vrijednosti ili metodi interne stope prinosa. Kako kaže profesor Branko Novak, u objema se metodama u izračunu ne vrši diskontiranje dobiti nego novčanog toka. Novak, uz to, primjećuje da su novčani tok i dobit približno jednaki samo u investicijama koje sadrže niska ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu. Ponovit ću: ne visoka ulaganja, već niska.” Dakle, obratite pažnju na slobodni novčani tok koji investicija stvara ako želite donijeti razboritu investicijsku odluku.
Ponedjeljak, 31.5.
KINESKE POTEŠKOĆE S KORPORATIVNIM DUGOM
“Čak 1,3 bilijuna dolara kineskog korporativnog duga dospijeva u narednih 12 mjeseci. To je 30 % više nego što duguju američke kompanije. U međuvremenu se broj defaultova u najmnogoljudnijoj zemlji povećava, dok središnja banka pokušava uspostaviti stabilnije dugoročno financiranje. Iako su se prosječni rokovi dospijeća korporativnih obveznica posljednjih godina povećali u SAD-u, Europi i Japanu, u Kini su sve kraći jer bankroti potiču investitore da smanje rizik.” Pročitajte Bloombergovu analizu kineskih poteškoća s korporativnim dugom i sve kraćom ročnosti obveznica.
***
Ako ne želite propustiti sljedeću čitanku, prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
A ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
