Tjedna čitanka #80

Spajanja i preuzimanja

Stiže i prva tjedna čitanka u novoj 2023. godini: jubilarni 80. broj! Saznajte zašto su cijene hrane, iako na visokoj razini u 2022., zapravo već dugo u padu te koliko je pala cijena plina. Tu je i analiza pada industrijske proizvodnje te najnovija njegova projekcija za 2023. Na koncu, sastavio sam kratak izvještaj o globalnom i europskom dugu te pregled kretanja kod spajanja i preuzimanja u prethodnoj godini s obrazloženjima promjena. Sve ovo može biti jako važno za vaše planiranje poslovanja u tekućoj godini.

Petak, 6.1.

CIJENE HRANE U PADU DEVETI MJESEC ZAREDOM

FAO-ov indeks cijena hrane (FFPI) pao je već deveti mjesec zaredom i te za prosinac 2022. iznosi 132,4 boda. To je 2,6 bodova ili 1,9 posto niže nego mjesec ranije, a 1,3 boda ili 1 posto niže od njegove vrijednosti godinu dana ranije (odnosno, za prosinac 2021.). Kako kaže izvještaj, “na pad indeksa u prosincu utjecao je oštar pad međunarodnih cijena biljnih ulja, zajedno s određenim padom u cijenama žitarica i mesa. Djelomično je, doduše, ublažen umjerenim rastom [cijena] šećera i mliječnih proizvoda.

U čitavoj je 2022. FFPI prosječno iznosio 143,7 bodova, što je 18 bodova ili 14,3 posto više nego u 2021.” Ovaj je izvještaj zanimljiv s obzirom na navode o rastu cijena prehrambenih proizvoda u maloprodaji. Iz njega je vidljivo da su cijene hrane, premda na visokim razinama u 2022., ipak već dulje vrijeme u polaganom padu te da pritisaka na rast cijena od strane proizvođača za većinu skupina proizvoda nema.

Četvrtak, 5.1.

PAD INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE SE NASTAVLJA

Premda podaci o industrijskoj proizvodnji kasne i dobivamo podatke za studeni, oni nam mogu pokazati kako diše gospodarstvo u različitim sektorima. Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je tako za studeni prošle godine pala cijelih 2 posto na godišnjoj razini (YoY), najviše od najmanje svibnja 2020. I u listopadu je zabilježen pad od 0,3 posto.

Gdje je pad bio najveći? Za prerađivačku industriju (-1,1 posto) te rudarstvo i vađenje (-4,0 posto, isto kao u listopadu). Proizvodnja električne energije, plina, pare i klimatizacije također je pala, ali manje no mjesec ranije (-6,7 posto naspram -12,7 posto).  Na mjesečnoj razini, industrijska proizvodnja pala je 1,9 posto u odnosu na listopad. Analitičari RBA tvrde: “Izgledi za kretanje obujma industrijske proizvodnje u prosincu nepovoljni su zbog slabljenja inozemne i domaće potražnje te još uvijek prisutne neizvjesnosti što uz učinak baznog razdoblja, može i treći mjesec donijeti negativne stope rasta obujma industrijske proizvodnje. (…) Stoga bi i na razini cijele 2023. stopa rasta obujma industrijske proizvodnje mogla biti niža od projiciranih 1,6% u 2022.”

Kako se pripremiti za smanjeni rast industrijske proizvodnje? Za početak, možete izračunati točku pokrića.

Srijeda, 4.1.

REPORT: GLOBALNO I EUROPSKO STANJE DUGA

I malim je poduzetnicima bitno pratiti globalna kretanja jer, prema nekom općem pravilu, velika većina toga što dolazi s makrorazine ne može izbjeći. Jedna od stvari koju nam je namrijela paradigma posljednja dva desetljeća jesu niske kamatne stope koju su bile poticajne za zaduživanje. Kako piše na MMF-ovom blogu, “globalni dug ostao je iznad razine prije pandemije u 2021., čak i nakon što je zabilježio najveći pad u 70 godina”.

Globalni dug dosegnuo je rekordnih 235 bilijuna dolara 2021. godine. To je ujedno razina od 247 posto BDP-a. Javni dug pao je na 96 posto BDP-a usred gospodarskog oporavka nakon pandemijskih šokova i visoke inflacije. Nefinancijski privatni dug smanjio se na 153 posto BDP-a u 2021., potaknut nižim dugom poduzeća. Ukupni dug porastao je u zemljama u razvoju s niskim dohotkom (LIDC) na 88 posto BDP-a u 2021. Javni dug ostao je blizu 49 posto BDP-a, dok je omjer nefinancijskog privatnog duga i BDP-a u prosjeku porastao, 2 postotna boda na 40 posto.

Već sam ranije na blogu spomenuo kako se očekuje “poplava” europskih zaduženja, zbog financiranja odgovora na energetsku krizu i uslijed visoke inflacije. Rast prinosa obveznica europskih država primjetan je u zadnjih mjesec dana. Dio toga je posljedica manje potražnje japanskih institucionalnih investitora, s obzirom na promjenu japanske monetarne politike. Uza sve, ECB je najavio da će i dalje ići u smjeru podizanja kamatnih stopa, kao i smanjenja svoje bilance (od ožujka 2023.)

Dobre vijesti dolaze iz Francuske i Španjolske, gdje je inflacija na godišnjoj razini počela usporavati (obje zemlje ispod 6 %). Njemačka je pak zabilježila pad s 10 na 8,6 %. Prinos na europske obveznice u zadnja dva dana pada jer ulagači očekuju naglo usporavanje inflacije u eurozoni.

Utorak, 3.1.

SMANJENA AKTIVNOST SPAJANJA I PREUZIMANJA

Reuters je potkraj prošle godine izvijestio o znatnom padu aktivnosti spajanja i preuzimanja (M&A) na globalnoj razini: “Ukupna vrijednost spajanja i preuzimanja pala je 37 % na 3,66 bilijuna dolara do 20. prosinca, prema podacima Dealogica, nakon što je prošle godine dosegnula rekordnu vrijednost svih vremena od 5,9 bilijuna dolara.” Naravno, te su aktivnosti jako ovisne o dužničkom financiranju, i bile su u velikom padu zbog podizanja kamatnih stopa. Doda li se tome i volatilnost tržišta dionica s velikim padom u vrijednosti, kao i predviđenu recesiju, ne treba očekivati ovogodišnji oporavak spajanja i preuzimanja na razine iz 2021.

Pitanje generatora ili pokretača vrijednosti sve više će dolaziti u fokus. Pogotovo u ovim vremenima viših kamatnih stopa i povišene inflacije! Kako bi rekao prorok iz Omahe, kad se plima povuče, vidjet ćemo tko se kupao bez kupaćeg kostima. Za same vlasnike, ali i upravu poduzeća svih veličina važna je i korisna tzv. piramidalna analiza, kojom se analiziraju pokretači vrijednosti. Radi se ustvari o DuPont analizi u obliku grafikona iz kojeg se jednostavno vidi koje su jake, a koje slabe strane poduzeća, otkud dolazi konkurentska prednost i slično.

Nije to ništa radikalno novo, ali staro vino s vremenom sve više dobiva na cijeni. Više o toj temi uskoro.

Ponedjeljak, 2.1.

JEFTINIJI PLIN – ALI DOKAD?

Ovih dana svjedočimo sunčanom i lijepom vremenu. Je li to dobro ili nije, korisno ili ne, može se govoriti s različitih aspekata. Jedno kratkoročno dobro jest i pad cijena plina. Više temperature -> slabije grijanje -> manja potražnja za plinom -> pad cijena.  Kako prenosi analiza Trading Economicsa, europske cijene prirodnog plina pale su s 2. siječnja 2023. na 73 €/MWh.

Cijene su to oko 75 % niže od rekordnih razina od 350 eura postignutih u kolovozu prošle godine. U 2022. smo ostvarili rekordni uvoz ukapljenog plina (LNG) i imali gotovo stalno popunjene zalihe. Dodatni faktori su blago vrijeme te povećana proizvodnja energije iz vjetra. Uza sva geopolitička prepucavanja te rusko-ukrajinski rat, zalihe plina iz Rusije poslane preko Ukrajine bile su stabilne. Zato je prošlogodišnji uvoz LNG iz najveće svjetske države bio povećan.

Čelnici EU-a su krajem 2022. postigli dogovor o ograničenju cijena prirodnog plina. Tzv. cap-price ili vršna cijena se aktivira od 15.2.2023. ako cijene nizozemskog TTF ugovora za prvi mjesec prijeđu 180 €/MWh tijekom tri dana i ako cijena LNG-a bude iznad 35 €/MWh. Prema analizi OilPrice.com, “rizik za EU je da se trgovina plinom odmakne od burze na poslove izvan šaltera” (tzv. OTC ugovori) te bi tako “mogla izazvati golemu nestašicu plina ako azijske cijene LNG-a porastu iznad europskih”.

U prijevodu, razbuđivanje Kine moglo bi utjecati na rast cijena plina u 2023. Stoga je potrebno pratiti stanje i trendove kineske ekonomije kao još uvijek najveće svjetske tvornice. Efekti deglobalizacije i nearshoringa neće se ostvariti “dok si rekao keks”.

***

Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: