Ovaj tjedan, osim tjedne čitanke, možete čitati čak tri nova članka na ovom blogu. Provjerite zašto smirivanje europske inflacije ne znači kraj izazova za ECB i Christine Lagarde. Tu je i osvrt na važnost američke nezaposlenosti. Pojašnjavam i kako je došlo do pucanja korelacije između cijena metala i nafte. A ako vas zanima zašto cijene automobila i dalje ne padaju, donosim analizu J.P. Morgan Researcha. Na kraju, provjerite kako podizanje jednog praga u Hrvatskoj može smanjiti rast cijena znatnog broja usluga kojima se svakodnevno koristimo!
Petak, 13.1.
KAKO PODIZANJE JEDNOG PRAGA MOŽE OLAKŠ ATI INFLACIJU
Ne, ne radi se o češkom glavnom gradu Pragu, već pragu za ulazak u sustav PDV-a, koji se trenutno nalazi na oko 40.000 eura. O čemu se radi? Vijesti prenose kako su cijene u frizerskim salonima ažurirane zbog povećanja troškova. Frizeri upozoravaju kako će zbog rasta troškova poslovanja pojedini saloni biti primorani na ulazak u sustav PDV-a pa će morati povećati cijene za dodatnih 25 posto.
Možemo li, i na koji način povećati ovaj prag te tako spriječiti dodatno povećanje cijena ovih i sličnih usluga? I zašto ovaj slučaj pokazuje da je ubrzanje ulaska u eurozonu s tri godine na jednu godinu značilo i nedovoljnu pripremu nadležnih tijela? A dobro znamo da – biti spreman…
Četvrtak, 12.1.
KAD ĆE PASTI CIJENE AUTOMOBILA?
Svjedoci smo da su cijene novih automobila porasle: tako je rijetkost naći novo vozilo na tržištu ispod 15.000 eura. Isto tako, značajno su porasle i cijene rabljenih vozila. Zašto se to događa? J.P. Morgan Research izvještava: “Cijene automobila rastu zbog problema u globalnim lancima dobave. Tekući manjak čipova zaustavlja proizvodnju u autoindustriji, stvarajući prekide u dobavi. I povišeni troškovi sirovina guraju cijene automobila prema gore, koje je pogoršala rusko-ukrajinska kriza.”
Dodao bih da su na cijene novih vozila u nas dodatno negativno utjecali i europski propisi, koji favoriziraju skupa rješenja za snižavanje emisija unutar testnih ciklusa, poput hibridizacije. Ista ta rješenja u stvarnim okolnostima korištenja ne donose proklamirane koristi, ali povećavaju troškove proizvodnje i servisiranja. “J.P. Morgan Research predviđa da će cijene pasti za 2,5 do 5 posto za nova vozila te 10 do 20 posto za rabljena vozila u 2023.” Ova procjena odnosi se na američko tržište, no određene paralele mogu se povući i s onim europskim.
Hoće li to nabavu vozila učiniti jeftinijom? “80% Amerikanaca koji financiraju ili koriste leasing vozila možda neće osjetiti olakšanje, budući da 100 baznih bodova porasta u kamatnim stopama [ili 1 postotni bod] preračunato znači otprilike 20 dolara rasta u mjesečnom trošku za prosječan kredit od 72 mjeseca i 45.000 dolara”, ističu iz J.P. Morgana. Dakle, možemo očekivati da će cijene automobila nešto pasti, no istovremeno trebamo biti svjesni da će dužničko financiranje vjerojatno biti nešto skuplje.
Srijeda, 11.1.
ZAŠ TO JE PUKLA KORELACIJA IZMEĐU NAFTE I METALA
Već neko vrijeme narušena je korelacija između nafte (pa i plina) u odnosu na kretanje cijena metala. Kina je ključ. Korelacija je pukla od otvaranja Kine (napuštanja “zero-covid” doktrine) prije dva mjeseca. Metali su otišli prema gore, a nafta dolje. Cijene hrane su pritom ostale približno stabilne.
Oporavak željezne rude, pa i ostalih metala, posljedica je stimulacije usporene kineske ekonomije. U prijevodu, raste potražnja za čelikom zbog oporavka sektora stambenih nekretnina. Nafta je pala zbog povećanih očekivanja recesije na globalnoj razini, odnosno pada potražnje. Plinu je također pala cijena: vrijeme je toplo, a skladišta puna. To je posebno korisno ako znamo kretanje Baltic Dry Indexa (BDI), kojeg uvijek iznova preporučujem pratiti.
Kako prenosi Trading Economics, “indeks pomorskog prijevoza rasutog tereta Baltičke burze, koji mjeri troškove slanja robe diljem svijeta, pao je oko 3,8 % na 1.096 bodova, što je najniža vrijednost od 2. rujna, budući da je prijevoznička aktivnost i dalje niska na početku godine.” Iz njegovog izvještaja saznajemo da je Panamax indeks, koji prati pošiljke ugljena i žitarica, na najnižoj razini u dvije godine. Capesize indeks, koji prati željeznu rudu i ugljen, jednako je tako u padu. Oporavak ovih vrijednosti u znatnoj će mjeri ovisiti o razmjeru i učincima kineskog otvaranja.
Utorak, 10.1.
AMERIČKA NEZAPOSLENOST: ZAŠ TO JE (NE)VAŽNA
Bez obzira na šale da FED vozi ekonomiju na autopilotu jer je u zadnjim mjesecima odlučivanje ovisno o podacima (prema čestoj frazi FED-a, “data-dependent”), u pilotskoj kabini osjeća se olakšanje. Tako barem kaže kolumna Johna Authersa s Bloomberga, dok piloti pokušavaju američku ekonomiju nagovoriti na meko slijetanje.
Š to je zapravo rekao, i zašto je toliko važna američka nezaposlenost? “Petak je donio jedan od najvećih padova u prinosima dvogodišnjih državnih obveznica — kritično važnoj mjeri i barometru toga gdje tržište misli da se stope kreću u kratkom roku — otkako je FED započeo svoju trenutnu agresivnu kampanju pooštravanja prije godinu dana. To je zato što meko slijetanje izgleda vjerojatnije. Ali je li to prava analogija?”, pita se moj omiljeni Englez u SAD-u. Pogledajte što se, nakon svega, i sam pitam nakon što sam vidio najnovije podatke!
Ponedjeljak, 9.1.
EUROPSKA INFLACIJA USPORAVA, OSTAJU LI STRUKTURNI PROBLEMI?
Eurostat je u petak, 6. siječnja objavio kako je europska inflacija na godišnjoj razini u europodručju pala na 9,2 % u prosincu s prethodnih 10,1 % u studenom. To je najniža stopa u četiri mjeseca i ispod prognoza, koje su procjenjivale 9,7 %. Rezultat je doduše preliminaran, pa može doći revizije u sljedećem očitanju. No, on ne bi trebao odstupati od trenda koji se vidio i po ključnim zemljama (Š panjolska, Francuska, Njemačka).
Koji izazovi ostaju za ECB i Christine Lagarde te kako će na situaciju utjecati promjena monetarne politike Bank of Japan? Provjerite u prvom ovogodišnjem osvrtu.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
