Svijet se stubokom promijenio u posljednje tri godine. Š to zbog koronakrize, što zbog inflacije, što zbog prijetnje rata. U ovom broju provjerite kako vam rent-a-CFO može pomoći da se vaše poslovanje tome što bolje prilagodi. Pogledajte i demografske trendove u narodu te zašto sam sumnjičav prema narodnim obveznicama. A tu su i specijali o mogućem povlačenju inflacijske nemani te onaj o Jeremyju Granthamu, živopisnom američkom investitoru.
Petak, 10.2.
SVIJET SE IZMIJENIO: KAKO VAM RENT-A-CFO MOŽE POMOĆI
Ako se vratimo točno tri godine unatrag, primijetit ćemo da se svijet stubokom promijenio. Naoko je mnogo više nesigurnosti, nestabilnosti, strahova i sukoba. Kako gospodarstvo ne egzistira u vakuumu, ovi su se sentimenti prelili i na poslovanje. Možemo prepoznati barem nekoliko fundamentalnih promjena koje su se posvema izmijenile u tom razdoblju, i zbog kojih bi vam rent-a-CFO mogao dobro doći:
1. Nema jeftinog novca – dugo razdoblje niskih kamatnih stopa je završeno. Kreditiranje je skuplje, a uvjeti postroženi. Diskontiranje novčanih tokova treba se obavljati uz puno više stope.
2. Inflacija – novac puno brže gubi na vrijednosti, a cijene rastu, premda ne jednako za sve sektore i vrste troškova. To utječe i na odluke o optimalnoj visini likvidnosti.
3. Just in case, ne just in time – poteškoće u nabavi dijela sirovina i poluproizvoda, baš kao i otežani uvjeti prijevoza, utječu na to da je optimalna visina zaliha najčešće znatno viša no ranije. Tako je i filozofija “JIT” napuštena u korist “JIC”, jer je ulaganje u proizvod koji na kraju nemate na skladištu naprosto bačen novac.
4. Nova valuta u Hrvatskoj – premda je donijela određene troškove i poteškoće pri svom uvođenju, euro može donijeti i neke prednosti. Svega toga treba biti svjestan: neprilike umanjiti, a prilike iskoristiti.
5. Povećana volatilnost cijena – veća nestabilnost u opskrbi ne utječe samo na zalihe. Veći je pritisak na planiranje poslovnih procesa i profitne marže: analiza scenarija je tu veoma korisna.
6. Promjena modela rada – rad od kuće ili s druge lokacije je postao uobičajen, toliko da smo mijenjali Zakon o radu. Ova promjena može stvoriti sasvim nove izazove ne samo u pogledu (oportunitetnih) troškova, već tome kako se upravlja timovima, omogućuje učinkovitu suradnju i promovira zdrava organizacijska kultura.
100 POSTO ISKUSTVA ZA SAMO MANJI DIO CIJENE
Zbog svega navedenog, poduzetnicima je izuzetno važno imati podršku koja će im pomoći upravljati ovim promjenama iz financijske i menadžerske perspektive. Moja je česta uloga kod klijenata upravo ova: pomoći im donositi bolje odluke kao rent-a-CFO: na 10, 20 ili više sati mjesečno. Time dobivaju 100 posto mog znanja i iskustva za puno nižu cijenu nego da stalno zapošljavaju osobu mog profila.
Ako vas više zanima o tome kakvu ulogu ima rent-a-CFO, kako inflacija utječe na financijske izvještaje ili koje su najčešće financijske pogreške koje nastojim spriječiti u svom radu, pogledajte ovaj niz korisnih članaka:
- kakvu ulogu ima financijski analitičar (rent-a-CFO)
- kako inflacija utječe na financijske izvještaje
- najčešće financijske pogreške (1. dio)
- najčešće financijske pogreške (2. dio)
- kako analizirati novo poslovno okruženje
- ključni financijski pokazatelji po industrijama
- zašto nećete dobiti kredit.
Četvrtak, 9.2.
VRAĆA LI SE NEMAN NATRAG U OCEAN?
PPI (indeks proizvođačkih cijena) rastao je od ljeta 2020., da bi sada počeo padati. Glavni razlog vidim u ogromnim monetarnim, ali i fiskalnim poticajima. To je ono što narod zove tiskanje novca, a moderne meme generacije CTRL+P. Puno manje je to zapriječenost ekonomije zbog dobavnih lanaca. Trebalo je vremena da ta novčana masa procirkulira, no bilo je jasno da tsunami dolazi. Sad ponovno treba vremena da se voda povuče, odnosno da se novčana masa stavi pod kontrolu. Istovremeno, treba paziti da se ne izazove smrt ekonomije kao kakav gol u produžecima. Provjerite zašto sam oprezan u procjeni da nam dolazi dezinflacija!
Srijeda, 8.2.
NARODNE OBVEZNICE PLATIT ĆE NAROD
Lansiraju se nove narodne obveznice, s rokom dospijeća od dvije godine i kuponskom kamatom većom od 3 posto, najavljuje ministar Primorac. Obveznice bi se kupovale, prema navodima Poslovnog dnevnika, kod pet banaka. To su: Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisen banka, Erste banka i OTP banka. Država želi tom obveznicom prikupiti milijardu eura. No, treba li nam ovo, skuplje zaduženje? Koje je greške u izvještavanju radila Vlada? I zašto nitko ne želi vidjeti da ćemo te kamate na dug opet platiti mi – porezni obveznici? Saznajte u mom iznimno čitanom kritičkom pregledu.
Utorak, 7.2.
PROLJETNO BUĐENJE MEDVJEDA
Na ovom blogu rado spominjani Jeremy Grantham englesko-američki je investitor i poslovni čovjek. Nedavno je napisao otvoreno pismo na stranici svoje investicijske kuće GMO (Grantham, Mayo, Van Otterloo). Ističe kako gledamo kraj prve faze pucanja superbalona. Kako se njegove tvrdnje slažu s drevnom uzrečicom sell in May and go away te što o svemu kaže naše gore list, Marko Kolanović? I što bi to moglo značiti za cijene nekretnina i drugih imovinskih klasa? Pogledajte ovdje.
Ponedjeljak, 6.2.
SVE NAS SE MANJA RAĐA
Jeremy Grantham smatra da se od Velike financijske krize iz 2008. vidi zajednički učinak nedostatka resursa (misli se na sirovine i materijale, energiju itd.) i radne snage koji dovodi do smanjenja dugoročnog gospodarskog rasta na oko 1,5 % u SAD-u i 1 % u Europi, umjesto na 3% ili više, koliko se tada pretpostavljalo za SAD. Nevezano uz točnost ovih procjena, demografsko je pitanje ključno na mnogim poljima. Nakon koronakrize ono osobito upada u oči.
Pogledajmo dramatične promjene u broju živorođenih u Hrvatskoj po godinama. Podaci su uzeti iz nedavne objave DZS s privremenim podacima za prirodno kretanje stanovništva po mjesecima, od siječnja 2011. do prosinca 2022. Upravo posljednja godina odskače od prethodnih po naglom padu, što možete vidjeti iz priloženog grafikona. Oko 2500 tisuće manje živorođene djece u 2022. u odnosu na 2021. To je i najveći međugodišnji pad u promatranom razdoblju, čak 6,9 %. Po prvi put u Hrvatskoj imamo i manje od 34 tisuća djece godišnje.
Izvor: DZS
Moguće su različite pretpostavke, ali moja procjena prije više od godinu dana da će Hrvatska imati možda najbolje desetljeće u svojoj ekonomskoj povijesti sigurno je ugrožena. Hrvatska će srednjoročno radnu snagu najvjerojatnije crpiti iz uvoza. Dugoročno, to neće doći bez društvenog troška.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
