Ovaj nas je tjedan uveo u najvažnije vrijeme u godini, pogodno za nove početke i promjene – korizmu. U skladu s time, donosim prigodan osvrt na važan alat za osobni napredak: ispit savjesti. Od pregleda ključnih događaja, tu je osvrt na najavljeno povećanje cijena trgovaca te zimska prognoza Europske komisije o gospodarskom rastu i inflaciji u narednim godinama. Provjerite i što je to scenarij bez slijetanja te je li zamro projekt globalnog poreza na dobit. Na koncu, ako vas zanima kako izgleda moj radni dan, pripremio sam i presjek svojih dnevnih aktivnosti i ciljeva kao financijskog konzultanta.
Petak, 24.2.
KAKO IZGLEDA MOJ RADNI DAN?
Iako je svaki radni dan drukčiji, ovog sam petka pokušao dati presjek svojih dnevnih aktivnosti kao financijskog konzultanta.
Neke od najčešćih aktivnosti kojima sam posvećen:
- Pripremiti ili ažurirati poslovni plan ili kreditnu dokumentaciju za jednog od klijenata.
- Izraditi ili optimizirati financijski model uz pomoć najsvježijih podataka. Oni su iznimno važni kako bismo mogli na vrijeme primijetiti važna kretanja u njihovom poslovanju i poduzeti proaktivne korake.
- Komunicirati s računovodstvom mojih klijenata. Oni su ključni partneri u upravljanju financijama jer pribavljaju vrijedne podatke.
- Izraditi model procjene vrijednosti poslovanja. Vrlo često radim s modelom kojeg sam razvio za sva poduzeća u Hrvatskoj i onda ga optimiziram za potrebe određenog klijenta.
- Izrada modela ušteda u poslovanju.
Pogledajte što radi te što zna, odnosno treba znati ili moći jedan rent-a-CFO!
Četvrtak, 23.2.
ZIMSKA PROGNOZA EUROPSKE KOMISIJE: MRŠAVI RAST?
Najavljeno povećanje cijena od 1.3. donijelo je komentare iz Vlade kako se čudom čude. U svjetlu njihovih posljedično najavljenih intervencija od 1.4., osobito po pitanju energenata, smatram potrebnim ponoviti određene stvari vezane uz borbu s inflacijom koje se često gube iz vida.
Objavljena je i redovita kvartalnu prognoza Europske komisije o gospodarskom rastu i inflaciji. Zimska prognoza za 2023. ima veći projicirani rast BDP-a te smanjene projekcije inflacije u odnosu na jesensku prognozu. Ipak, taj je rast relativno mršav. Provjerite koje su prognozirane stope inflacije te zašto je važno otkud dolaze povećanja cijena!
Srijeda, 22.2.
POČETAK KORIZME: VAŽNOST ISPITA SAVJESTI
Korizma je dobro došlo vrijeme da pomnije ispitamo same sebe i svoju savjest. Jednom je jedan mudar čovjek rekao kako je ispit savjesti dnevni posao (dodao bih, i dnevna dužnost!), a računovodstvo ne smije zanemarivati onaj tko ozbiljno shvaća svoj posao. Dodao bih toj misli da je dobro vođeno poduzeće ono koje svakodnevno vodi svoje poslove računovodstva i kontrolinga. Ispit savjesti jedan je od najvažnijih alata za naše osobno napredovanje koji imamo: a ovo je vrijeme posebno dobro da svoj alat izoštrimo, upotrijebimo i iskoristimo vrijeme koje je pred nama. Evo što predlažem.
Utorak, 21.2.
ŠTO SE DOGAĐA S GLOBALNIM POREZOM NA DOBIT?
Uslijed svih izazova s kojima se suočavamo: inflacijom, rastućim kamatnim stopama, ratovima, prirodnim katastrofama i nestašicama, kao da je utihnula priča o globalnom porezu na dobit. Podsjećam, on je nastao kako bi se spriječilo da multinacionalne kompanije odabiru sjedišta i “sele” dobit iz jedne u drugu zemlju u potrazi za minimalizacijom plaćenog poreza. SAD je snažno lobirao za postizanje dogovora.
OECD je početkom mjeseca objavio “tehničke upute za pomoć vladama kod uvođenja prijelomne reforme za međunarodni porezni sustav, koji osigurava da će multinacionalne kompanije biti podvrgnute minimalnoj efektivnoj poreznoj stopi od 15 %”. Trenutno je sporazumu na kojem se temelji ovaj porez pridruženo 138 zemalja svijeta.
Što će on značiti za multinacionalne kompanije? Vjerojatno ćemo vidjeti manje egzotičnih sjedišta, ali nemojte misliti da se one neće znati barem djelomično prilagoditi. Najvažnije je da ključni elementi ovog sporazuma ne budu preneseni na mala i srednja, a posebice mikropoduzeća.
Ponedjeljak, 20.2.
KUDA LETI OVAJ AVION?
Zadnjih tjedana se u svijetu ekonomije i financija pojavila nova poštapalica: no landing scenario ili scenarij bez slijetanja. Treći je to mogući scenarij, uz tvrdo slijetanje i meko slijetanje, o kojima sam pisao ranije. Prije mogućeg mekog slijetanja često se spominjala i tranzitorna inflacija, pojam koji je kasnije (doduše nedovoljno brzo) napušten. Š to bi onda mogao biti scenarij bez slijetanja? Š to planira učiniti FED, a što ECB? I koliko je vjerojatna recesija u najvećem svjetskom gospodarstvu? Saznajte ovdje.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
