Tjedan smo otvorili novom Fitchevom ocjenom kreditnog rejtinga: pročitajte moju detaljnu analizu njihovog priopćenja. U ovoj čitanci donosim i podatke o stabilnosti hrvatskog bankarskog sustava te razloge zašto su skuplji krediti nova stvarnost za domaće poduzetnike. Na europskoj razini, tu je osvrt na njemačko gašenje posljednjih nuklearki te pozadina zabrane uvoza ukrajinske pšenice. A za ponedjeljak, najavljujem izvještaj s Liderovog Regionalnog financijskog foruma u Opatiji.
Petak, 21.4.
RAZLOZI ZABRANE UVOZA UKRAJINSKE PŠENICE
Zamjena crnomorske rute onima preko srednje i istočne Europe, dovela je ratarske kulture, a osobito pšenicu, u fokus političke rasprave. Svi svjetski mediji izvijestili su o tome kako su Poljska, Mađarska, Slovačka i Bugarska zabranile uvoz ukrajinske pšenice. Naime, znatan dio ukrajinske pšenice preplavio je tržišta ovih zemalja i, logičnim slijedom, znatno spustio prodajne cijene za lokalne proizvođače. Može li 100 milijuna eura europskog novca riješiti ovaj problem i kako su se cijene pšenice kretale u posljednjim godinama provjerite ovdje.
Četvrtak, 20.4.
NJEMAČKA UGASILA POSLJEDNJE NUKLEARKE
Nakon brojnih najava, Njemačka je naposljetku ugasila nuklearne elektrane. Posljednje su tri među njima prošlog tjedna stavile ključ u bravu. Ovo nije neočekivano. No, ovaj potez nije odmah utjecao na rast cijena električne energije na lokalnom tržištu. Koji su čudni razlozi zbog kojih se Njemačka odlučila za ovaj potez, kakvi će biti dugoročni efekti te zašto u njemu ima licemjerja pod izlikom zelene tranzicije, pročitajte u ovoj analizi.
Srijeda, 19.4.
SKUPLJI KREDITI ZA DOMAĆE PODUZETNIKE
Prije godinu i pol dao sam intervju za Lider, gdje sam pojasnio kako se prozor jeftinog novca zatvara. Više sam puta naglašavao da će zbog velike inflacije podizanje kamatnih stopa biti neminovno. Istaknuo sam da “vjerujem da se prozor jeftinog novca polako bliži kraju. Utoliko je možda dobar trenutak za refinanciranje duga ili uzimanje novog, ako je to razborito s obzirom na druge parametre poslovanja”. HNB je nedavno objavio najnovije podatke o kamatnim stopama za poduzeća, ovisno o njihovoj veličini. Pogledajte koliko su sada skuplji krediti za poduzetnike te zašto, unatoč tome, poduzeća traže sve više kredita!
Utorak, 18.4.
HRVATSKI BANKARSKI SUSTAV STABILAN
Svi smo pratili bankarsku krizu u SAD-u. Nekoliko banaka je moralo biti sanirano, a i neke su europske banke doživjele poteškoće. No, kako stoji hrvatski bankarski sustav? Fitch je nedavno istaknuo: “Hrvatski bankarski sektor ostaje stabilan, sa solidnom kapitalizacijom (24,6 % na kraju 2022.) i poboljšanjem kvalitete imovine. Omjer nenaplativih kredita smanjio se na 3% na kraju 2022., s 4,3% na kraju 2021.” Ipak, postoji jedan vrlo prozaičan razlog zbog kojeg su domaće banke postale mnogo likvidnije. Saznajte o čemu se radi te zašto nas ne trebaju brinuti lošiji rezultati poslovanja banaka na kraju 2022.
Ponedjeljak, 17.4.
ŠTO MOŽEMO SAZNATI IZ FITCHEVE REJTING OCJENE?
Hrvatski kreditni rejting je stabilan, prošlog je tjedna iznijela kreditna agencija Fitch. Ta vijest nije donijela neko posebno uzbuđenje.
Ključne točke Fitchevog priopćenja možemo sažeti u sljedeće točke:
- zaduženost pada
- euro usvojen
- fiskalna pozicija će se pogoršati (deficit)
- BDP usporava, a da nema EU fondova, bila bi recesija
- inflacija će postupno usporavati
- bankarski sektor je stabilan.
U Vladinom osvrtu na potvrdu Fitchevog rejtinga masno su otisnuti samo dobri naglasci iz Fitchevog priopćenja. Očekivano, o slabijim stranama se mnogo manje pisalo. Oni kojima je bliska SWOT analiza znaju da je dobro prikazati ne samo jake strane i prilike, već i slabe strane i moguće prijetnje. Zato donosim detaljnu analizu Fitcheve ocjene kreditnog rejtinga.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
