Ovog tjedna donosim obećane izvještaje s Liderovog Regionalnog financijskog foruma u Opatiji. To uključuje dva izlaganja, ona Damira Odaka, člana Administrativnog odbora za preispitivanja ECB-a te guvernera Borisa Vujčića. Pružio sam i pregled poteškoća s rastućim američkim dugom te posljedicama koje on ima na prinose na kratkoročne obveznice. Osvrnuo sam se na to što nam monetaristička teorija može reći o inflaciji. Na koncu tjedna, analizirao sam zašto rast BDP-a u SAD-u i Europskoj uniji usporava te što bi ECB mogao učiniti sljedeće. Želim svima ugodan i miran produženi vikend!
Petak, 28.4.
USPORAVANJE BDP-A U EUROPI I AMERICI
Kraj tjedna donio nam je važne vijesti. Dobili smo preliminarne podatke za prvi kvartal o skromnom gospodarskom rastu SAD-a i EU. Prema prvim procjenama, američko je gospodarstvo poraslo za 1,1 posto na godišnjoj razini, usporavajući u odnosu na rast od 2,6 posto u prethodnom kvartalu. Time je podbacilo u odnosu na očekivanja tržišta o rastu od 2 posto.
Kakva je situacija u najvećem europskom gospodarstvu? Kišni oblaci, čini se. “BDP Njemačke ostao je nepromijenjen u prvom tromjesečju 2023., nakon revidiranog pada od 0,5 posto u prethodnom tromjesečnom razdoblju i izostanka očekivanja tržišta o rastu od 0,2 posto.” Stigli su rezultati i za Francusku te Italiju, što je nama važno, jer vidimo stanje naših glavnih trgovinskih partnera. Više o njima, razlozima boljih ili lošijih performansi gospodarstava ovih zemalja te mogućim narednim koracima ECB-a, čitajte ovdje.
Četvrtak, 27.4.
MONETARISTIČKA TEORIJA O INFLACIJI
Premda je omiljena kod kontroverznih komentatora gospodarskih zbivanja i zagovaratelja neumornog tiskanja (Ctrl+P!), ponuda novca kao pokazatelj ima važnu ulogu u razumijevanju borbe protiv inflacije. Ovaj put preko mjere ponude novca M2, pojašnjavam što je brzina optjecaja novca i zašto je u padu. Pritom koristim alat kojeg poznajemo pod nazivom monetaristička teorija. O čemu se radi?
Monetaristička teorija je ekonomska teorija prema kojoj je inflacija u osnovi monetarni fenomen, a središnja banka bi trebala držati inflaciju stabilnom, kontrolirajući količinu novca u optjecaju. Osnovna monetaristička jednadžba kojom se objašnjava svijet financija jest M*V = P*Q, a kako nam pojašnjava zbivanja u protekle tri godine pročitajte klikom na ovu poveznicu.
Srijeda, 26.4.
AMERIČKI DUG I PRINOS NA OBVEZNICE
Iskoristio sam priliku da kažem nešto više o direktnoj opasnosti koja nastaje kao nuspojava podizanja kamatnih stopa, a tiče se visine američkog duga i njegovog utjecaja na kratkoročne kamatne stope. Posljednjih mjesec dana tržište podiže obrvu – razlika u prinosima na tromjesečne i jednomjesečne američke državne obveznice naglo raste. Rastući javni dug SAD-a opet je potaknuo rasprave.
Premda je rastuća inflacija prošle godine pomogla u punjenju proračuna, trenutno padajuća inflacija odmaže u ovogodišnjem. To dovodi američku državu pred mogućnost da već prije ljeta neće moći ispuniti svoje obveze. Naime, SAD ima ograničenje na zaduženje. Ako u proračun budu kasnili veći primici, trenutak za novo zaduženje morat će doći ranije i ono će zahtijevati novo podizanje praga zaduženja (debt ceiling). Kako se to reflektira na cijenu kratkoročnih obveznica, provjerite ovdje.
Utorak, 25.4.
GUVERNER VUJČIĆ U OPATIJI: INFLACIJSKI TRENDOVI
U utorak sam se posvetio predavanju guvernera HNB-a, Borisa Vujčića, s Regionalnog financijskog foruma. Ono je bilo naslovljeno: “Koliko još puteva treba monetarna politika proći – nosi li vjetar odgovor?” U njemu je ustvrdio sljedeće:
- Borba s inflacijom još nije gotova, pogotovo kad znamo da je eurozoni pala na 6,9 % u ožujku (veljača: 8,5 %). U Hrvatskoj je i dalje dvoznamenkasta 10,7 % (veljača: 12 %).
- Temeljna (potrošačka) inflacija (ne ukupna) je još visoka (veljača 13,2 %, u siječnju 15 % u eurozoni). Hrvatska se u tome previše ne razlikuje, jer bilježi 9,3 % za ožujak, a 12,7 % za veljaču.
Guverner je ostavio otvorenim pitanje u kojoj će se mjeri pad cijena energenata i sirovina preliti na temeljnu inflaciju, osobito dok ubrzava rast plaća. Neto prosječna plaća u siječnju 2022. iznosila je 979 eura, a u veljači 2023. 1106 eura. To je rast od 13 %, tako da su plaće nadoknadile godišnju inflaciju (indeks potrošačkih cijena za isto razdoblje narastao je s 108,1 na 122,1).
Više o uzrocima i dinamici inflacije, kao i o tome jesu li hrvatska poduzeća glavni krivci za nju s obzirom na to što je nedavno prezentirao u Washingtonu, pročitajte u mojoj analizi.
Ponedjeljak, 24.4.
DAMIR ODAK: UGLJEN KLJUČ ZA RAZUMIJEVANJE INFLACIJE?
Prvi dan Liderove konferencije “Regionalni financijski forum” u Opatiji, koju sam prethodno najavio, otvorio je uvodnim predavanjem Damir Odak. Osim što je član Administrativnog odbora za preispitivanja ECB-a, nekadašnji je član, odnosno predsjednik uprava nekoliko hrvatskih banaka te bivši HNB-ov viceguverner za superviziju banaka. Njegovo predavanje bilo je povezano s pitanjem: je li recesija nužna da bi se suzbila inflacija? Upozorio je kako se u tom smislu premalo pažnje pridaje Kini. Počeo je od toga da kineska proizvođačka inflacija pada već dulje vrijeme. Zatim je povezao pad cijena ugljena, a time i kineske proizvođačke inflacije, s ruskom invazijom na Ukrajinu. Više o ovom intrigantnom predavanju saznajte ovdje.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
