Početak svibnja obilježila je propast još jedne američke regionalne banke. Ove su banke možda manje u američkim mjerilima, no za hrvatske su pojmove giganti. U ovoj čitanci možete pronaći objašnjenje zašto je došlo do ovog potresa, ali i općenite ranjivosti regionalnih banaka te kakvu su ulogu u tome imali jumbo krediti. Pročitajte i o tome zašto je izgledan daljnji rast kamatnih stopa u eurozoni te moj komentar na stidljivo najavljenu poreznu reformu. Za male i srednje poduzetnike, tu su savjeti kako se pripremiti za recesiju te kako do financiranja bez kolaterala. Na koncu, pročitajte i sažetak mog današnjeg gostovanja u Studiju 4 HRT-a o poreznoj reformi ovdje.
Petak, 5.5.
KAMATNE STOPE ĆE I DALJE RASTI
Ukupna inflacija se u eurozoni povlači, no sporo. Temeljna inflacija je i dalje prisutna, ponajprije zbog usluga. Sad je cijena nafte pala na razine prije ruske agresije (na 70 dolara i manje), pa ni OPEC-ovi manevri ne mogu potaknuti rast cijena nafte na dulji rok. ECB-ova Christine Lagarde najavljuje da nema odustajanja od daljnjih povećanja kamatnih stopa, a najavljuje od srpnja i prestanak kupnji vrijednosnica, čime se dosad poticala likvidnost sustava.
Problem je u tome što se tržište kladi kontra FED-a, jer smatra da su znakovi nadolazeće recesije snažniji i traži da FED krene spuštati kamatne stope (odnosno, kladi se na to). Hoće li to učiniti, odnosno raditi suprotno? Više saznajte ovdje.
Četvrtak, 4.5.
KAKO DO FINANCIRANJA BEZ KOLATERALA?
U ova turbulentna remena, malim i srednjim poduzetnicima je financiranje velik izazov. Kredit za malo poduzeće bez kolaterala svakako nije lako dobiti, no treba znati da kolateral nije nužan. Naime, kreditori obično razmatraju pet ključnih pitanja kod odobravanja sredstava. Kolateral je jedno od njih, ali nije na prvom mjestu.
Zato sam sastavio vodič za financiranje bez kolaterala, u kojem navodim brojne opcije koje vam stoje na raspolaganju, kao i o čemu morate voditi računa neovisno o tome što odaberete. Sve o tome pronađite ovdje.
Srijeda, 3.5.
KAKO SE PRIPREMITI ZA RECESIJU
Često ponavljam rečenicu iz Hamleta: “Biti spreman, to je sve!” U tom slavnom govoru, Hamlet kaže da je potrebno prkositi i slutnji. Vrijeme je, dakle, da se trgnemo oda sna i pripremimo za moguć scenarij poprilično tvrdog slijetanja. On bi mogao poći od kolapsa ugroženih regionalnih banaka u SAD-u, skupljih kredita, otežanog financiranja pa sve do recesije u najvećem svjetskom gospodarstvu. Koja se obično prelijeva i na ovu stranu Atlantika.
Ako se taj scenarij i ne dogodi, nama će koristiti što smo spremni. Pogledajte koji su koraci koje bih svakom poduzetniku predložio kad se priprema za recesiju!
Utorak, 2.5.
ŽIVOT S DESNE STRANE KRIVULJE
Vlada je najavila kako nam predstoji porezna reforma. Cjelovit prijedlog tek trebamo vidjeti, što smatram da nije pošteno prema biračima. Ne zaslužujemo probne balone, jer teško je raspravljati o nečemu iza čega nitko nije stao. Za HRT sam izjavio: “Ako netko u Zagrebu računa da mu se ukida 18 posto, pa će mu toliko biti veća plaća – to je pogrešno. Na tisuću eura prosječne plaće, kad bi se ukinuo prirez od 18 posto, plaća bi bila veća za 22 eura i 10 centi. Reforma ide više u korist vladajućih jer se većina tog prireza ostvaruje u gradovima koji nisu pod kontrolom vladajuće koalicije.”
Zasad se naznačuje kako se namjerava smanjiti dio doprinosa i dio vezan uz porez na dohodak i prirez. Čini se kao prvorazredni politički potez u cilju kratkoročne maksimizacije koristi, ali ostavimo to po strani na trenutak. Razmotrimo ovo: ukinu li se administrativna ograničenja cijena hrane i goriva te energije, pretpostavke o inflaciji iz projekcija HNB-a padaju u vodu. I tako bismo mogli imati više stope od predviđenih.
Provjerite tko je i dalje glavni pokretač ukupne inflacije u nas te zašto smatram da se Hrvatska nalazi s desne strane Lafferove krivulje.
Ponedjeljak, 1.5.
KAKO SU JUMBO KREDITI URUŠILI FIRST REPUBLIC BANK
Još nas je jedna američka regionalna banka napustila tijekom vikenda. Neobično je što je First Republic Bank pokopala upravo inovacija na koju su bili ponosni: jumbo krediti. Radi se o kreditima za tržišni segment HENRY (High-Earning Not Rich Yet), koji su bili u znatno višem iznosu od uobičajenih te su služili kupnji luksuznih nekretnina. Osobitost je bila u tome što su zajmoprimci trebali imati visoke dohotke i kreditni rejting, odnosno omjer duga i dohotka (DTI). Za razliku od manjih kredita za kupnju nekretnine, rizik je viši jer jumbo krediti nisu pokriveni državnim jamstvom.
Za vrijeme pandemije, potražnja za jumbo kreditima je značajno porasla. To je pomoglo da First Republic Bank udvostruči svoju imovinu u samo četiri godine. Istovremeno, upravo je to doprinijelo i njenoj propasti: značajan dio depozitne baze bio je uložen u ovakve poslove koji su donosili niske kamatne stope, posebno u usporedbi s trenutnim FED-ovim kamatnjacima. Knjigovodstvena vrijednost tih zajmova drastično je pala, neosigurani depoziti su se naglo počeli povlačiti, a problemi navirati. Na koncu, banku je preuzeo gigant JP Morgan. Hoće li još američkih banaka doći u ovakve poteškoće? Nije isključeno.
***
Propustili ste neku od prethodnih tjednih čitanki? Pronađite sve brojeve ovdje.
