Hrvatska je ove godine doživjela obilne kiše i poplave, ali su zato hidroenergetske rezerve na vrlo visokoj razini. Međutim, Kina nije bila te sreće: niže su padaline utjecale na smanjenje vodostaja najvećih rijeka te iscrpljivanje hidropotencijala, javlja OilPrice.com. Premda su povećali svoje kapacitete obnovljivih izvora, toplinski valovi i potreba za energetskom sigurnošću potaknuli su ih na povećano korištenje drugog, staromodnijeg energenta. Pogađate, u pitanju je ugljen.
ZAŠTO JE UGLJEN TOLIKO VAŽAN
A da shvatimo zašto je ugljen toliko važan, prisjetimo se Regionalnog financijskog foruma u Opatiji. Tamo je predavanje održao Damir Odak iz ECB-a: “Odak je upozorio kako se premalo pažnje pridaje Kini. Počeo je od toga da kineska proizvođačka inflacija pada već dulje vrijeme. Zatim je pokazao kako je povezana cijena ugljena i kineska inflacija. Kako se cijena ugljena podizala, pokazao je, tako su se podizale i kineske cijene te obrnuto. Povezao je pad cijena ugljena, a time i kineske proizvođačke inflacije, s ruskom invazijom na Ukrajinu.”
Naime, Kina još uvijek nema energetsku strategiju koja bi eliminirala potrebu za ugljenom. U prvih pet mjeseci ove godine, rast proizvedene energije iz termalnih izvora u Kini nadmašio je rast u energiji vjetra i sunca. Uz podbačaj hidroenergije, nije teško pretpostaviti kako je ovisnost o ugljenu još uvijek visoka.
EUROPSKI KAMEN SPOTICANJA
Ugljen je važna tema i u Europi. Potkraj njenog mandata predsjedanja Unijom, prenosi Reuters, Švedska je predložila da se “dozvoli zemljama da produlje mehanizme za održavanje kapaciteta elektrana na ugljen, koji plaćaju proizvođačima da drže kapacitete u stanju pripravnosti, kako bi se spriječio nestanak struje”. Austrija, Belgija, Njemačka i Luksemburg su se suprotstavili takvom prijedlogu, tvrdeći da se protivi zelenim ciljevima. Švedska je argumentirala kako bi takav prijedlog pomogao Poljskoj, koja proizvodi 70% električne energije iz ugljena, da opskrbi Ukrajinu strujom u slučaju potrebe.
Dio zemalja smatra udaljavanje od fosilnih izvora jedinim jamstvom da više neće biti energetskih kriza, poput nedavne s prirodnim plinom. Da švedski prijedlog možda ima smisla, pokazuje i nedavni britanski primjer. Tamo su temperature iznad 30 Celzijevih stupnjeva utjecale na povećanje potražnje za energijom, ali i rapidni pad proizvodnje iz solarnih elektrana. Kako je to moguće? Temperature panela na izravnom suncu mogu dosegnuti i preko 60 stupnjeva, što je u ovom slučaju uzrokovalo značajan pad učinkovitosti. I tako su, usred toplinskog vala, ponovno upaljene elektrane na ugljen.
Za Hrvatsku sve izgleda dobro, čini se? Možda u ovom trenutku. No, dobro je znati prepoznati osjetljivost vlastitog poduzeća, kao i kupaca i dobavljača, na energetski stres. U tome vam, primjerice, može pomoći poznavanje omjera troška energije za pojedino poduzeće.
