Usporavanje kreditiranja u eurozoni se nastavlja. Kreditiranje kućanstava je raslo po stopi od samo 1 % u kolovozu, a kreditiranje poduzeća na 0,6 %. To je najsporija stopa rasta još od 2015. Razlog kontinuiranog usporavanja potražnje za kreditima, naravno, dolazi od kampanje ECB-a. Središnja banka je podizala kamatne stope kako bi suzbila inflaciju.
USPORAVANJE KREDITIRANJA U HRVATSKOJ: PRILJEV DEPOZITA
U Hrvatskoj, bilježimo velik priljev depozita od turizma te sporiji rast kredita. Krediti stanovništvu rastu, ponajprije zbog subvencija za APN te gotovinskih nenamjenskih kredita. Potonji su uzrokovani tendencijom da se zadrži standard u obliku osobne potrošnje u inflacijskom okruženju. Kod poduzeća vidimo usporavanje, no tu valja uzeti u obzir učinak baznog razdoblja od lani, gdje su se svi pripremali za neizvjesnu sezonu grijanja. Posebno bih istaknuo smanjenje kreditiranja prema mikro i malim poduzećima, prema HNB-ovim podacima.
Poslovni optimizam u Europi i dalje popušta, dok je hrvatski malo iskočio iz sumornog trenda, što bismo mogli pripisati turističkoj sezoni. No, visoka razina zaposlenosti nastavit će zbunjivati analitičare, jer ovo nije tipična recesija, ako prihvatimo moju raniju tezu da je Europa već u recesiji. Ovo je bila druga najniža stopa rasta zaposlenosti u zadnje tri godine u Europi. U Hrvatskoj je bila negativna. Čekamo pokazatelje za treći kvartal, koji je završio prije dva dana.
VLADA I HNB U RASKORAKU
Već sam više puta kazao da gotovo i ne postoji povijesno iskustvo mekog slijetanja, gdje će se izbjeći recesija, a inflacija uspjeti zauzdati. U Njemačkoj je veliki pad tvorničkih narudžbi, prema podacima iz srpnja. Ako se ovaj podatak potvrdi u narednim mjesecima, moći ćemo ustvrditi ono što već odavno naziremo iz indeksa menadžera nabave (PMI), unaprijednog pokazatelja stanja ekonomije. A to je da je Njemačka, ali i Europa, već sada u stanju recesije.
Zato intrigiraju uvidi s prošlotjednog Liderovog događaja u Westinu, Dana velikih planova, koji je okupio velik broj ljudi iz poslovnog sektora, politike, bankarstva i financija. Nije neobično što će iz Vlade dolaziti poruke odlučnosti i optimizma. Primjerice, da je Vlada učinila sve da poduzetnicima omogući stabilan i predvidiv okvir poslovanja. Ili, “dajemo impuls našim gospodarstvenicima, činimo sve da bi naše gospodarstvo ostalo snažno i da bi nastavilo rasti”. Ono što je neobično jest iskazivanje uvjerenja da će iduća godina isto biti na solidnoj razini. A službene ocjene HNB-a govore o usporavanju rasta i mogućoj recesiji.
Podaci ESI indeksa, odnosno ankete potrošačkog i poslovnog optimizma, ipak pokazuju na dulji, opadajući trend. Moguće je, dakle, da se u anketama ipak govori nešto drugo nego na trgovima i konferencijama.
