Hrvatska nije otok. Europska unija podigla je prognozu inflacije u eurozoni u svojim proljetnim prognozama za cijelu godinu s 3,5 na 6,1 posto. To je tri puta od ciljane inflacije koju želi ECB, a to je oko 2 posto. S druge strane, smanjena je prognoza rasta za eurozonu s 4 na 2,7 posto. U nastavku provjerite zašto vjerojatnost recesije raste, i što o svemu kaže bivši čelnik FED-a.
MOŽE LI SE NEŠ TO UČINITI?
Guverner Bank of Englanda Andrew Bailey bio je sumorniji u komentarima. Navodi da će inflacija probiti granicu preko 10 % za Ujedinjeno Kraljevstvo. Zabrinjava što govori da sumnja kako su mogli učiniti nešto više. Europski i britanski čelnici velik dio utjecaja bacaju na utjecaj rusko-ukrajinskog rata, često naglašavajući da je teško nešto promijeniti. Ovo se može opravdati razumijevanjem da je s ove strane Atlantika inflacija dobrim dijelom uvezena, pa je troškovne prirode. Osim što to znači da je izvoznik inflacije druga strana Atlantika, svim čelnicima može se reći: “Drage dame i gospodo, sivi nosorog je bio ispred vas, a mnogi ste govorili da je inflacija – prolazna i prijelazna! Jest, samo taj prijelaz – traje i neće tako lako završiti!”
VJEROJATNOST RECESIJE RASTE
Tako je i bivši čelnik Feda Ben Bernanke također rekao da je FED zakasnio u svojoj reakciji. Nadodao bih – i tako izvezao inflaciju. Zato vjerojatnost recesije i stagnacije značajno raste. Kazao je: “I inflacija je još uvijek previsoka, no ipak pada. Tako da bi trebalo doći do razdoblja u sljedećih godinu ili dvije gdje će rast biti nizak, nezaposlenost barem malo viša, i inflacija još uvijek visoka.”
Osim što ogroman skok inflacije ugrožava ispunjenje kriterija za hrvatski ulazak u eurozonu u 2023., pa ćemo vjerojatno ući na stari i dobri način, preko veze i na jedvite jade, što može učiniti prosječni hrvatski poduzetnik?
Može se spremiti na trajniju oluju: visoke cijene hrane, energenata i sirovina odavno su tu i neće tako lako otići. Isto tako, svakome je jasno da bez obzira na rastuće cijene sirovina i materijala, ogroman skok cijena kvadrata u Hrvatskoj nije održiv. Njegovu će cijenu spustiti pad realnog standarda i kupovne moći. Ovakve sam potvrde dobio i u razgovorima s nekoliko kolega iz bankarskog sektora. Građevinarstvo je važno kao sektor u ukupnom rastu hrvatske ekonomije i njenog BDP-a. Poduzetnici u ovoj branši moraju biti osobito oprezni pri evaluaciji profitabilnosti projekata, s obzirom na podizanje referentnih kamatnih stopa. Iskustvo iz krize nakon 2008. imalo je ogromne posljedice ne samo po njih, već i po sve nas.
