Zanimljiva vremena

Zanimljiva vremena

Kao i kineska poslovična kletva u kojoj se nekome želi da živi u zanimljiva vremena, svemu ima lijeka. Ne smijemo se predati beznađu i tuzi, koji su najgori neprijatelji svakom čovjeku. To ne znači biti neinformiran, već znači biti formiran. Osobe koje se daju lakše zavesti su neformirane, a proces učenja i formacije traje cijeli život. Slijedom toga, nekoliko slika koje odražavaju globalna i lokalna kretanja.

SLIKA 1. HONG KONG I TEMZA

Višemjesečni sukobi ne jenjavaju, a izgleda da je kinesko vodstvo odlučilo disciplinirati Hong Kong. U slučaju eskalacije, može se očekivati da mnogi dođu do obala Temze, čemu se protivi službeni Peking. Amerikanci su donijeli novi zakon koji stavlja sankcije na sve koji su povezani s novim kineskim zakonom oko Hong Konga.

SLIKA 2. KINA SUSTIŽE SAD U ZANIMLJIVA VREMENA

Kako javlja Business Insider, američko maloprodajno tržište je već najmanje stoljeće najveće na svijetu. Kina je bila na tragu da preuzme prvo mjesto od SAD-a u skorijoj budućnosti, no nitko nije očekivao da će prijelazna točka doći već 2020. godine. “Vuhanski virus” mogao bi dodatno poremetiti odnose. Zanimljiva vremena!

SLIKA 3. JOŠ  MALO USPORAVANJA ZA SJEVERNI TOK

Amerika definitivno pazi na svoj interes da što dulje bude na “pole positionu”.  Tako su donijeli zakon kojim onemogućuju, odnosno sankcioniraju bilo koga tko će pomagati oko plinovoda iz Rusije za Njemačku. Imaju i Dansku za saveznika, jer plinovod treba ići preko danskog teritorijalnog mora. Amerikanci praktički tjeraju Nijemce da moraju Rusima vjerovati u ovom poslu, jer nadzorničke radove, osiguranja i financiranje sve moraju odraditi oni koji već jesu na američkoj “crnoj listi”.

Ovim će, po nekim procjenama, biti ugrožen i ukrajinski BDP (pad do 10%). U tom smislu treba čitati i događanja oko LNG terminala na Krku, gdje Hrvatska ima dodatan strateški izvor, o čemu sam pisao u dva nastavka. Trivija: Hrvatska je uhvatila, i izručit će Amerikancima, njemačkog inženjera iz afere Volkswagen.

SLIKA 4. DEMISTIFICIRANJE DOMAĆEG ZADUŽENJA

Hrvatska narodna banka je od početka koronakrize otkupila oko 18 milijardi kuna državnih obveznica, a čak za 7 milijardi je odbila ponude za otkup, kako javlja HRPortfolio. Ministarstvo financija je stoga krenulo u novu rundu po 5 milijardi, prethodno skupivši ove godine isto 5 milijardi kuna, ali i 2,2 milijarde eura. Na 31.3.2020. prema podacima koje objavljuje HNB, javni dug je oko 300 milijardi kuna. Neće to biti više 74,5% BDP-a, jer se brojnik povećao, a nazivnik će pasti.

Inače, u famoznoj debati dvojice čelnika najvećih stranaka, premijer je stalno ponavljao rasterećenje gospodarstva (9 milijardi), a lider opozicije kako su porezni prihodi porasli (jesu, sa 140 na 160 milijardi). To su dvije strane medalje, jedno je pristup ex-ante, a drugo je ex-post.

O tome se pisalo prošlog ljeta, govorio sam o tome i u gostovanju na N1. Puno je važnije koliko je opterećenje bilo ex-post, naravno. Hrvatska se naravno hvali relativnom mjerom, bar dosad, padu duga, jer je omjer dug/BDP postao povoljniji samo radi nazivnika. Brojnik nije ni diran praktički. Konzistentno bi bilo onda reći ex-post, pa onda relativno da je Porezni prihod/BDP narastao u istom razdoblju.

Prije neočekivane krize govorio sam da nas ne očekuje recesija, već usporavanje. Na sličnu temu održao sam s partnerima u studenom 2019. konferenciju “Pogled s vrha“. Trebaju nam takvi pogledi, gdje se možemo malo udaljiti od dnevnih vijesti.

Sada su takva predviđanja daleka prošlost. No možda ima i malo nade, kako i govori iduća slika.

SLIKA 5. MOŽDA PAD BDP-A NE BUDE PREKO 10%?

Direktorica Sektora za trgovinu HGK, Tomislava Ravlić, izjavila je da je u svibnju promet u trgovini na malo u odnosu na travanj 2020. porastao za 21,4 posto. Trend povećanja online prodaje se nastavlja, pa je tako u svibnju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine ostvaren rast od 9,2 posto.

Ovo će biti zanimljivo, jer ovo signalizira da ekonomski pad u drugom kvartalu možda ipak neće biti dvoznamenkast. HUP je prije par dana objavio da povjerenje potrošača ipak raste. “ESI je u EU u lipnju porastao za 8,1 indeksni bod u odnosu na svibanj te iznosi 74,8 indeksnih bodova (u europodručju za 8,2 boda na 75,7)”, ističe se u HUP-ovoj analizi te nastavlja: “Indeks je i dalje ispod svog dugoročnog prosjeka u iznosu od 100 bodova; međutim, ovime je nadoknađeno oko 30 % gubitka iz ožujka i travnja. Oporavak ESI-ja u EU potaknut je značajnim povećanjem povjerenja u svim istraživanim poslovnim sektorima (tj. industriji, uslugama, trgovini na malo, građevinarstvu), ali i među potrošačima.” Jedino što kvari sliku je statistika HUP-a, koja donosi dvoznamenkasti pad u broju i iznosima fiskaliziranih računa.

SLIKA 6. ANKETA O NAJBOLJOJ OPCIJI ZA PODUZETNIKE

Malo više od trećine čitatelja misli da bi za HR ekonomiju i poduzetništvo bila najprikladnija tzv. centristička koalicija Pametno/ Fokus/ Strip, dok malo manje, ali isto trećinu njih to misli za Most. Anketu pronađite ovdje. Cjelovite rezultate objavit ću sljedećeg tjedna, nakon objave izbornih rezultata. Hoće li i nakon njih uslijediti zanimljiva vremena na domaćoj političkoj i gospodarskoj sceni, saznat ćemo uskoro!

Nema besplatnog ručka - ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: