Jedna je zemlja bivšeg istočnog bloka ušla u ekskluzivni klub. Vijest glasi: Poljska 20. ekonomija svijeta, s BDP-om većim od tisuću milijardi dolara! Time je po veličini gospodarstva prestigla Švicarsku.
Riječ je o iznimnom ekonomskom usponu: nakon pada komunizma, u ranim devedesetima Poljska je bila zemlja niskih plaća i kroničnih nestašica. U samo tri i pol desetljeća transformirala se u jedno od najdinamičnijih u Europi. Od ulaska u EU 2004. godine, poljsko gospodarstvo raslo je prosječno 3,8 % godišnje. To je gotovo dvostruko brže od prosjeka EU (1,8 %)!
Istodobno je BDP po stanovniku porastao s oko 6.700 USD 1990. na više od 55.000 USD u 2025. Poljska je prošla put od 38 % do 85 % prosjeka EU ekonomske razvijenosti mjereno BDP-om po stanovniku.
KAKO JE SADA POLJSKA 20. EKONOMIJA SVIJETA?
U tablici ispod možete vidjeti konvergenciju postkomunističkih ekonomija ekonomskog razvoja, odnosno rast BDP-a po stanovniku (PPP) od 1990. do 2024. u postkomunističkim zemljama. Time mjerimo povećanje realnog životnog standarda. Rezultat je vrlo jasan: Poljska je apsolutni pobjednik tranzicije. Jedina je to velika postsocijalistička zemlja koja je izbjegla duboke financijske krize, održala kontinuirani rast te izgradila snažnu industrijsku bazu.
Izvor: Eurostat
Obrada: Serdarusic.com
Ključni faktori tog rasta bili su:
- snažne institucije i pravna sigurnost
- velika ulaganja EU fondova
- integracija u europsko tržište (naslonjena na Njemačku)
- obrazovana radna snaga te
- razvoj tehnološkog sektora i poduzetništva.
Poljska se danas pokušava pomaknuti iz faze industrijske proizvodnje za Zapad prema razvoju vlastitih tehnologija i inovacija, primjerice u AI-u i elektromobilnosti. Druga važna poruka iz prve tablice odnosi se na dinamiku istočne Europe. Rumunjska (+148 %) i baltičke zemlje (+115 % do +129 %) ostvarile su vrlo snažnu konvergenciju zahvaljujući agresivnim reformama, poreznoj konkurentnosti, snažnom IT sektoru i velikim investicijama iz Zapadne Europe. Baltičke zemlje posebno su se pozicionirale kao digitalne ekonomije.
ZAŠTO JE POLJSKA PRIČA VAŽNA ZA HRVATSKU
Hrvatska je ostvarila 83 % rasta BDP-a po stanovniku od 1990., odnosno životni standard nije se niti udvostručio u 35 godina. Po jačini konvergencije, Hrvatska je iza Slovenije i Mađarske, daleko iza Poljske te iza Rumunjske i Baltika. Drugim riječima, Hrvatska je u donjoj polovici tranzicijskih ekonomija po pitanju rasta od pada komunizma. No, i dalje smo među najboljima po apsolutnoj razvijenosti.
Hrvatska zaostaje zbog rata i izgubljenog desetljeća devedesetih, kad je većina tranzicijskih zemalja provodila reforme. Nadalje, izrazito loše ekonomske politike u vladama Jadranke Kosor i Zorana Milanovića (Hrvatska izgubila investicijski rejting) također nisu pomogle. Stotine tisuća građana je iselilo. No, nakon koronakrize jedna smo od zemalja s najbržim ekonomskim rastom u Europi, a dio ljudi počeo se vraćati. Možemo li izvući pouke iz poljske priče?
Iz perspektive ekonomske analize, Poljska je danas za EU ono što je Južna Koreja bila za Aziju prije 20 godina, regionalni motor rasta. Implikacije su sljedeće:
1. (Novi) investicijski centar u srednjoj Europi
Poljska postaje industrijsko i tehnološko središte EU. Sve više proizvodnje, IT centara i logističkih hubova seli tamo. Za hrvatska poduzeća to otvara brojne prilike, pa bi dobitnici mogli biti izvoznici industrijskih komponenti, IT sektor i logistika.
2. (Novi) tržišni prostor za hrvatske poduzetnike
Poljska ima oko 38 milijuna stanovnika i brzorastuću srednju klasu. Dakle, ogromno tržište za prehrambene proizvode, turizam, softver i digitalne usluge te specijaliziranu industrijsku opremu. Poljska je za nas nedovoljno istraženo tržište. No, zapravo je veće od svih tržišta bivše Jugoslavije zajedno, relativno kulturološki blisko i logistički dobro povezano.
3. Lekcija za ekonomsku politiku
Poljska transformacija pokazuje nekoliko stvari:
- Institucije su ključne. Poljska je rano izgradila antimonopolsku politiku i stabilan bankarski sustav.
- Industrijska strategija postoji. Najprije su privukli proizvodnju, zatim razvojne centre.
- Obrazovanje je strateška investicija. Više od 50 % mladih Poljaka ima fakultetsku diplomu.
ŠTO POKAZUJE POLJSKA TRANSFORMACIJA
Što od toga može imati obični građanin u Hrvatskoj? Pragmatično gledano, to znači više radnih mjesta u regionalnim lancima vrijednosti, više prilika za izvoz hrvatskih poduzeća prema rastućem tržištu te više investicija u srednjoj Europi koje mogu zahvatiti i Hrvatsku. Poljska danas pokazuje što znači ekonomska konvergencija unutar EU. Hrvatska svakako može naći dio inspiracije u poljskoj priči.
Ipak, treba reći da, unatoč sporijem dugoročnom rastu, Hrvatska danas ima viši kreditni rejting od Poljske! Imamo rejting A, dok je Poljska na A-. To predstavlja najviši kreditni rejting u povijesti Hrvatske i ukupno šest razina povećanja u posljednjih deset godina.
Zasigurno i natprosječni ekonomski rast u zadnjih deset godina utječe na ovakav spektakularni rast rejtinga. S druge strane, u posljednjim analizama pojavile procjene da bi poljska visoka javna potrošnja i rast javnog duga mogli stvoriti pritisak na rejting kod nekih agencija za Poljsku.
Hrvatska tu nije u drastično boljoj poziciji, jer srednjoročni razvoj fiskalne pozicije nam ne ide u prilog. O tome je pisao i hrvatski Fiskalni odbor. Nažalost, Hrvatska je nepotrebno donijela nov dah inflaciji snažnim fiskalnim poticajima. Što prije shvatimo da je glavni motor rasta u produktivnosti, a ne u većoj državnoj potrošnji, svima će biti bolje.
