Velik rast plaća jedan je od razloga pojačane potrebe za financiranjem države putem novog duga. Tako je na kraju prvog kvartala udio duga u BDP-u prvi put porastao otkako je, nakon oštrog rasta u koronakrizi 2020., ovaj pokazatelj počeo padati. Europska komisija je prošle jeseni kritizirala Hrvatsku po tom pitanju. Može li rastrošna država prestati s ovakvim ponašanjem – i zašto bi trebala?
HRVATSKA VAPI ZA DUGOM
Poznato je moje dugogodišnje stajalište, a to je da Hrvatska treba ići putem fiskalnog konzervativizma. Ministar financija Marko Primorac je u studenome 2023., na konferenciji Poslovnog dnevnika, rekao da cilja viši BDP kroz višu inflaciju. Ta je izjava znakovita jer je pratila donošenje proračuna za ovu godinu. Zasad mu se oklada kratkoročno isplatila, no dobili smo produljeniju inflaciju i jednu od najvećih u eurozoni. Revidirani makroekonomski ciljevi, koji su predstavljeni nedavno, pokazuju da Hrvatska trenutno vapi za dugom. Zato i kontinuirano poseže za viškom štednje po višim stopama prinosa od uobičajenih stopa na oročene depozite.
RASTROŠNA DRŽAVA I KREDITNI REJTING
Već dulje vrijeme traje inverzija prinosa državnih obveznica, gdje kraća dospijeća imaju veće prinose od duljih dospijeća, što se kod američkih obveznica smatra jednim od čvrstih pokazatelja buduće recesije. Zato nije čudo da se rastrošna država gleda zadužiti se s duljim rokom: manje će plaćati! Ipak, kako se očekuje pad kamatnih stopa u idućih 6 do 12 mjeseci, ne bismo smjeli pretjerati s rokovima dospijeća novih obveznica. Inače bismo se mogli zaključati u pretjerane prinose.
Što se tiče omjera duga i BDP-a, prisjetimo se nedavne ocjene vodećih indikatora, koji upućuju na to da će ekonomski rast usporiti. Stoga bi bilo dobro da smanjimo i zaduživanje, u suprotnom bi omjer duga i BDP-a mogao drastično porasti. Pravo je vrijeme za fiskalni konzervativizam.
Hrvatska će u jesenskoj reviziji rejtinga možda po prvi puta dobiti ocjenu A. Ne bi bilo dobro da nastavak rastrošnosti ugrozi takvu ocjenu.
