KKK ZAHVATÂ – KONAČNI KIRUŠ KI KEJNEZIJANSKI ZAHVAT
Hrvatski mediji jutros se bave “konačnim rješenjem” za dužnike s kreditima u valutnoj klauzuli vezanim uz švicarski franak.
Ne znam tko je pustio spin da će krajnji trošak tog kirurškog kejnezijanskog zahvata snositi mrske li nam banke, no gadno laže. Neznanje ili namjera, svejedno je.
Evo navoda kako otprilike kola među izrazito pismenim medijskim pukom (“konzumenti”), a ni za djelatnike (“proizvođači”) nisam siguran:
“Trošak takvog prebacivanja kredita iz švicarskom franka u euro u cijelosti bi prema zamišljenom zakonskom rješenju snosile banke. Prema dostupnim podacima 55 000 obitelji u Hrvatskoj opterećeno je kreditima u švicarskom franku. Neke druge procjene govore da je otprilike 60 000 kredita u Hrvatskoj u švicarskom franku. Njihova ukupna vrijednost se kreće oko 25 milijardi kuna. Oko 4% građana RH kredit za stan ima u protuvrijednosti u valuti švicarskog franka. Oko 38% svih kredita koje su banke plasirale na tržište kredita za stan također je švicarskom franku. Ukoliko (op. volim ovu nepismenost, piše se “ako”, čak je i kraće!!!) ovaj zakonski prijedlog zaživi i stupi na snagu uskoro pretpostavlja se da će banke snositi trošak od otprilike od 6 do 7 milijardi kuna međutim tim istim zakonskim rješenjem trebalo bi se omogućiti bankama da im se to prizna kao porezna olakšica.” (op. zareze koji nedostaju nisam ni htio stavljati, ali ajde…)
Dakle, 7 milijardi kuna troška neće snositi banke. Ako ste dovoljno pažljivi, primijetit ćete da sam debelim masnim slovima naglasio u citiranom odjeljku određene riječi.
Test financijske pismenosti od vas traži da razmislite tko će snijeti snove, a tko troškove kirurškog kejnezijanskog zahvata. Ne želim vam pokvariti zadovljstvo razmišljanja nad ovim testom i prebrzo odgovoriti.
I da, točan odgovor vas neće izuzeti…
POKOLJ
Vijesti iz svijeta ekonomije, financija i bankarstva obično se nalaze na sredini. Osim ako se radi o “konačnom rješenju” ili “pokolju tržišta”. Svi imaju objašnjenje za jučer ono što prekjučer nisu i nismo znali.
No, sočne riječi prodaju novine ili dižu klikove. Npr. masakr, pokolj itd… No, samo jedna riječ ili nekoliko rečenica. Globalna svjetska ekonomija je međusobno isprepletena. Nisu daleko od istine koji tvrde da baš to svojstvo čini tu globalnu ekonomiju fragilnijom.
Tržište raste kada sva nacionalna (dakle manja tržišta) rastu i rastu sve valute itd. Svaka transakcija ima kupca i prodavatelja. Stoga, razuman mali ulagač gleda na dugi horizont. Utvarajući si da jesam takav, moj veliki horizont je mirovina. Imam i manjih, ali poanta je da ako kocku bacaš 100 puta, imaš dobre šanse dobiti dovoljan broj šestica i petica. Ako ne vjerujete meni, vjerujte majmunima. Onima iz knjige “Random Walk on The Wall Street”.
TEST PISMENOSTI
Trošak će snositi svi hrvatski porezni obveznici po načelu tko je više poreza uplatio, taj će i snositi najveći dio troška.
Mislili ste se izvući iz Levijatanovih šaka? Malo morgen…
