Nije vam potreban financijski udžbenik – već je zdrav razum dovoljan – da shvatite kako nije svaka imovina jednako rizična. Otud dolazi koncept RWA ili risk-weighted assets, odnosno rizikom ponderirana imovina. U ovom osvrtu doznat ćete što je RWA, kako utječe na poslovanje banaka, ali i na poslovanje malih i srednjih poduzetnika!
ŠTO JE RWA I KAKO SE RAČUNA
RWA se odnosi na imovinu banaka, kao što su krediti, obveznice ili ulaganja. Cjelokupna se imovina banke ponderira za određeni rizik. Logično – rizičnija imovina ima veći ponder.
Dakle, rizičnija imovina poput poslovnih kredita za mala i srednja poduzeća bez rejtinga ima ponder 100 %, a nerizična imovina poput gotovine 0 %. Najrizičnija imovina može imati i ponder veći od 100 %.
Možemo stoga reći da je:
RWA = Vrijednost imovine 1 * Faktor rizika imovine 1 + Vrijednost imovine 2 * Faktor rizika imovine 2 + … + Vrijednost imovine n * Faktor rizike imovine n
Slično govori i pojašnjenje na stranicama ECB-a. Zašto je važno kolika je rizikom ponderirana imovina? Zato što banke trebaju moći pretrpjeti određene šokove ili gubitke bez narušavanja temeljnog poslovanja, odnosno gubitka depozita.
Na temelju RWA, računa se i stopa adekvatnosti kapitala, odnosno omjer kapitala i rizikom ponderirane imovine.
Ova stopa trebala bi iznositi najmanje 8 posto, a s dodatnim kapitalnim zahtjevima prag je često i viši (oko 10,5 do 12 posto).
ZAŠTO I KAKO RWA UTJEČE NA VAŠE POSLOVANJE
Da bismo vidjeli kako RWA utječe na vaše poslovanje, prvo moramo razumjeti kako funkcioniraju modeli za njegov izračun:
- Standardizirani pristup. Ovdje regulator propisuje kriterije rizičnosti. Jednostavan je, transparentan, ali i krut. Prema njemu, poduzeća bez kreditnog rejtinga gotovo uvijek imaju 100 % ponder rizika.
- Interni modeli. Ovdje banke razvijaju vlastite modele za procjenu rizika. Oni omogućuju niži zahtjev pokrivenosti kapitalom za kvalitetne klijente, ali razlika u odnosu na standardizirani pristup ne može biti drastična.
- Output floor. Donosi ga Basel IV. Čak i kad banka koristi interne modele, ukupni RWA ne smije pasti ispod 72,5 % onoga što bi dao standardizirani pristup.
Dakle, poduzeća bez vanjskog rejtinga (Moody’s, Fitch, S&P), automatski dobivaju 100 % rizičnost. To znači da banke trebaju držati više kapitala da bi mogle dati kredit tom poduzeću. Zato će takav kredit biti skuplji, odnosno ograničen.
U regulativi EU doduše postoji SME supporting factor koji umanjuje kapitalni zahtjev za MSP kredite do 2,5 milijuna EUR faktorom 0,7619. No, ako banka koristi interne modele, onda ćete moći poboljšati svoj rejting i samim time uvjete kredita ako:
- imate kvalitetne i transparentne financijske izvještaje
- dobro ste pripremili i dokumentirali svoje planove koje prilažete uz kreditni zahtjev
- otvoreno komunicirate s bankom i redovito im javljate važne poslovne događaje ili statusne promjene.
U prijevodu, onaj tko je kooperativan, ima bolju priliku biti procijenjen kao manje rizičan i dobiti povoljnije uvjete.
Više o Baselu IV i tome kako će utjecati na poziciju banaka reći ću nešto više jednom drugom, skorom prilikom.
***
Ovaj članak je dio niza Abeceda poslovnih financija.
