Dakle, jučer je južnokorejska centralna banka spustila ključnu kamatnu stopu po kojoj poslovne banake u toj zemlji novac posuđuju od svoje banke (op. od centralne banke). Nije bila jedina. Učinila je to i brazilska.
Ne samo da su ove dvije zemlje u vrhu svjetskog gospodarstva, članice su odabranog kluba G-20… Ove zemlje pripadaju i u onaj mali broj zemalja koje imaju suficit u svojim rezervama svjetskog bogatstva (mjereno zlatom, specijalnim pravima vučenja MMF-a i deviznim rezervama konvertibilnih valuta), osobito J. Koreja.
Ove zemlje, a neke od njih i pripadaju BRICS krugu (op. Kina, Japan i Južna Koreja tvore tri od pet zemalja s najvećim suficitom; ukupni udio svjetskog suficita samo Japana i Kine je 33%!!!), su motori razvoja svjetske ekonomije. Bez njih, u zadnjih pet godina koliko traje kriza, svijet bi odavno potonuo.
Š to znači ovo tiskanje novca (prošli petak PBOC, kineska centralna banka je šokirala sa spuštanjem svoje kamatne stope)? Jutros je korejski burzovni indeks pao za više od 2%. Ekonomije rastućih zemalja su također u lošijoj poziciji, jer je uvoz iz zemalja s deficitom (Amerika, EU) lošiji, slabiji.
Globalno usporavanje pokušava se riješiti povećanjem likvidnosti (tiskanjem novca). Ovo nije likvidnosni problem, već solventni (mogućnost podmirivanja obveza koja proizlazi iz dugoročnog stvaranja nove dodane vrijednosti, kolokvijalno, iz “vrhnja”).
Jasno je stoga da tiskanje novog novca neće razriješiti problem balona.
Raspad eura je ipak malo teža stvar, jer je euro politički i nastao, pa će i politički nestati. Njemačkoj bi bio veliki udarac vraćanje na marku u ovom trenutku, jer bi njihova roba bila značajno skuplja. Svi bi htjeli imati takvu marku, cijena zaduženja za Njemačku je ionako oko 0% u ovim trenucima.
No, dugoročno, to nije neodrživa teorija, jer kupci njemačkih proizvoda se neće više nalaziti u Europi, već u novim ekonomijama. McKinsey predviđa veliki rast stanovništva prvenstveno u azijskim gradovima koji će biti nosioci svjetskog gospodarstva u dvadesetima i tridesetima 21. stoljeća. Tada bi za Njemačku možda euro i bio uteg. No o tom-potom.
Kratkoročno, Fed se premišlja bi li tiskao (op. QE 3) u rujnu ili iza izbora u studenome, a kako nema dizanja nove kamatne stope do 2014., ako ne i dalje, nisu bez podloge analize koje su zapljusnule medije ovih dana oko zlata: AU/USD ima za cilj 2000 i više amričkih dolara po unci zlata krajem ove godine.
Razlog? Realna kamatna stopa je u dolarima nula. Stoga je još bolja oklada na AU/EUR.
Razmišljam da čim dolar postigne što već godinu dana vidim (EUR/USD 1,15-1,18) da počnem kupovati zlato.
Savjet ne tražim, niti bih ga dao.
13 thoughts on “Centralne banke zemalja u razvoju tiskaju novac isto… Zlato na 2000?”
hrvoje….očekujemo vaše daljnje komentare stanja……novosti……događanja…predviđanja….eu i sad-a….
Zanima me gdje ćete kupiti fizičko zlato za dolare?
U Sloveniji ili Austriji ćete ga morati platiti u eurima (koliko ja znam, ispravite me ako griješim).
Nisam li napisao da je najpovoljniji tečaj AU/EUR? :-)
Aha OK, razročiti USD, kupiti EUR po 1,15 a zatim u AU… Na sigurno.
Nevjerojatno je što je AU kod nas oporezovan porezom na luksuz i da naše zakonodavstvo ne prepoznaje investicijsko zlato… Valjda će se to promjeniti 01.07.2013.
Na tamo nekim investicijskim forumima tipa Eclectice i dalje trabunjaju o održivosti vrijednosti imovine samo u dionicama a mislim da je isključivo fizičko zlato sigurna luka u kaosu koji će uslijediti s obzirom da su u dogledno vrijeme Fiat Currency-u dani odbrojani.
Sviđaju mi se Vaši komentari, ako želite, slobodno napišite post i rado ću ga objaviti. Možemo se čuti i preko e-maila ako želite.
Hvala na komplimentu.
Nažalost, ako se vi kao CFA osjećate “malima”, onda možete misliti kako se osjećamo mi kojima to nije struka pa pokušavaju nekako plivati u moru punom morskih pasa… ne bi li spasili golu egzistenciju.
Upravo zato mi se jako sviđa Vaš Blog jer razmišljamo na sličan način, a ja Vašu skromnost zapravo doživljam kao iznimnu vrlinu i tim više cijenim Vaša promišljanja i prognoze koje se zasad pokazuju vrlo točnima.
Na nekim drugim Blogovima (da ih više ne reklamiram) se izvjesni CFA-i Level XY prilično osorno odnose prema svima koji bi se usudili proturiječiti njihovom razmišljanju… i time gube kod mene na kredibilnosti.
Zato samo naprijed i dalje nas educirajte a ja ću Vam se rado pridružiti kroz komentare.
G. Ferengi, samo ispravka, ja nisam nositelj titule CFA, već samo bio kandidat na lipanjskom ispitu za drugi nivo. Iako sam puno učio i dugo se pripremao, eto, jučer sam primio rezultat da nisam položio test, što sam i očekivao.
Ako želite objaviti i cijeli post, ne samo komentar, više ste nego dobro došli.
Hrvoje
Kada kazete AU mislite na Australijski Dolar ?
Ne, australski dolar ima kotaciju AUD. Ispričavam se što sam Vas zbunio, Au dolazi od latinske riječi aurum (zlato).
Ispravna kotacija na međunarodnim tržištima je XAU/USD.
Š to se tiče australskog dolara, osobno nemam povoljno mišljenje o njemu. Vjerujem da toj zemlji prijeti veliko ekonomsko hlađenje u sljedećih 6 mjeseci i značajni pad tečaja AUD/USD.
Hrvoje,
Hvala, malo me je zbunilo obzirom da nisam znao skracenicu AU (zlato)
Malo je tesko kod nas naci da se kupuje zlato, osim fizickim putem tako da vidjecemo sta i kako i dali … :-) Veliki pozdrav
g hrvoje….u koliko su lošem stanju eu banke….naročito talijanske i španjolske…i mogu li se slomiti i povući sa sobom i njihove podružnice u rh…..sve je nejasno u njihovim priopćenjima…..vaša procijena….
Pokušavam biti realan i istovremeno s vedrim pogledom. Čak i ako se dogodi tzv. križ smrti, neće vrlo vjerojatno doći do smaka svijeta. U ovim vremenima najlakše je biti katastrofičar. S obzirom da veliki i bogatiji imaju puno više za izgubiti od nas malih i običnih, ne trebamo se tjeskobno zabrinjavati, tim više što su takve prognoze uvijek upitne, iako ne i nevjerojatne.
Svijet je proživio i preživio i mnoge druge stvari, pa će i ovu.
Scenarij kojeg ste opisali je moguć. Koliko moguć, zaista ne znam. Nije da je meni svejedno. Kako radim u jednoj od ovakvih institucija, a nemam potpun uvid u sve, teško mi je specifično odgovoriti.
Kao i Vi, mogu otvoriti Bilten HNB-a i pročitati izvještaje. Generalno govoreći, banke koje posluju u Hrvatskoj, izrazito su dobro kapitalizirane, a HNB ima dostupan instrumentarij kojim bi mogao vrlo lako onemogućiti nagli odljev kapitala iz Hrvatske. Sigurno je da nikome ne ide na ruku i u korist duga kriza koja se pretvara u depresiju iz recesije.
Moja osobna procjena već 2008. je bila da će kriza potrajati do 2020.
Budimo radosni, ne zabrinjavajmo se tjeskobno, nego učinimo sve što možemo kako bi zaštitili vrijednost vlastite imovine i ušteđevine.
Znamo kuda idemo…
“Definitivno postoji rizik da se euro spusti ispod 1,20 dolara. To nije samo zbog briga u vezi Š panjolske. Nalazimo se u okruženju u kojem se situacija s globalnim rastom pogoršava”, izjavio je direktor valutne analize u banci Danske Bank Arne Lohmann Rasmussen.
“Rasprodaje eura u posljednje vrijeme bile su prilično dramatične, tako da bi mogao uslijediti neki oporavak. Veliko je pitanja je li oporavak održiv; naše je stajalište da nije”, dodao je Arne Lohmann Rasmussen.
Comments are closed.