Prije desetak dana objavljeno je da će se ove srijede predstaviti prijedlog uredbe o uvođenju digitalnog eura. Tu će uredbu potom morati odobriti i Europski parlament i vlade država članica u Vijeću EU-a. Danas je pak objavljen tekst na blogu ECB-a pod naslovom “Zašto Europa treba digitalni euro”, kojeg potpisuju Fabio Panetta iz ECB-a i Valdis Dombrovskis, zamjenik predsjednika Europske komisije.
DIGITALNI EURO SE PLANIRA TEK ZA 2026.
Prema najavama, digitalni euro trebao bi doći u upotrebu tek od 2026. O ovom planu, premda će ga podržati europske vlade i parlamenti, konačnu odluku donosi ECB. Očekuje se da će ona biti donesena u listopadu ove godine. No, što je digitalni euro uopće? Povjerenica EU Mairead McGuinness kaže da će, “biti komplementaran gotovini”. U priopćenju za medije Europske komisije, uz njenu izjavu, stoji da će digitalni euro biti “dodatak novčanicama i kovanicama eura. Osigurao bi da fizičke osobe i poduzeća imaju dodatni izbor, uz postojeće privatne opcije, za digitalno plaćanje te široko prihvaćen, jeftin, siguran i robustan oblik javnog novca u europodručju”.
U priopćenju dodaju: “Baš kao i gotovina, digitalni euro bio bi dostupan uz postojeće nacionalne i međunarodne privatne opcije plaćanja, kao što su kartice ili aplikacije. Funkcionirao bi kao digitalni novčanik. Građani i poduzeća bi mogli plaćati digitalnim eurom bilo kad i bilo gdje u eurozoni. Značajno je i što bi bio dostupan za plaćanja online i offline. Primjerice, plaćanja bi se mogla izvršiti između uređaja bez korištenja internetske veze, na udaljenim područjima ili u podzemnim garažama.”
ZAŠTO SE UVODI DIGITALNI EURO?
DW u svom današnjem tekstu navodi tri razloga za uvođenje digitalnog eura:
Facebookova najava u 2019. da će uvesti globalnu valutu Libra, koja je zamrla. O tome je još prije četiri godine pisao Velimir Šonje. Libra je kasnije doduše rebrendirana u Diem, a onda je pod pritiskom regulatora projekt otišao u povijest. ECB se bojao da bi uvođenje Libre moglo potkopati euro. Stoga Europa i kreće u smjeru uvođenja vlastite digitalne valute.
Sve manja upotreba gotovine, sve više bezgotovinskog i kartičnog plaćanja. ECB je objavio zimus da se 2016. gotovina koristila u 79 % transakcija, a kartice u 19 %. U 2022. taj je odnos 59 %, odnosno 34 %.
Izvor: ECB
Strah od konkurencije takozvanih stablecoina, koji su pod definiciji vezani za druge valute (dolar, kineski yuan i slično). Dakle, radi se o kriptoimovini koja je po definiciji privatni novac i vezana stabilnim tečajem prema određenoj valuti. Po tome je različita od bitcoina, koji nije vezan za nacionalnu valutu. Prema McGuinness, ako Europa ne dođe do vlastitog rješenja u ovom području, povećava se rizik od stabilnih kovanica ili digitalnih valuta koje su stvorile druge središnje banke.
Poseban strah nosi e-CNY, odnosno digitalni yuan, kineska državna digitalna valuta. Koristi se u dvadesetak kineskih gradova, a velik dio plaća kineskih radnika preselio se u digitalni yuan, prenosi australski ABC. Kineska država se na određen način bori protiv konkurencije u vlastitim redovima, a to su WeChat Pay and Alipay. Njih već koristi više od milijardu ljudi.
POZADINA: RAT BANAKA I KARTIČARA PROTIV SUVERENIH DRŽAVA
Protivnici uvođenja digitalnog eura mogli bi se, dijelom, kategorizirati među one koji smatraju da nema smisla imati dvostruku infrastrukturu (papirnog i digitalnog sustava). Drugi dio smatra da je to Big brother inicijativa. Pogotovo ako se zna za sustav socijalnih, odnosno društveno poželjnih bodova u Kini. Možda su svi u pravu, a možda nije nitko. Meni se pak čini da se u pozadini krije rat banaka i kartičnih kuća protiv suverenih država. Tim više što je okidač za digitalni euro bila Facebookova Libra. Stoga ću još ovog tjedna objasniti što je to javni, a što privatni novac i zašto je to razlikovanje važno kod razmatranja digitalnog eura.
