Nevjerojatnim se čini podatak da su hrvatske državne obveznice već nekoliko dana jeftinije od američkih. Tako je trenutni hrvatski desetogodišnji prinos hrvatske oko 2,4, a američke oko 3 posto. Hrvatska državna obveznica je prije gotovo dva mjeseca imala prinos na razini od oko 3,4 posto, nakon što je ECB najavio da će raditi na antifragmentacijskom alatu (kasnije TIP).
RAST EUROPSKIH PRINOSA, SLABOST EURA
Posebno je to zanimljivo jer su posljednjih nekoliko dana prinosi europskih zemalja rasli. Primjerice, talijanski je prinos prije desetak dana bio na 3, a sada je na 3,6 %, dok je njemački u istom razdoblju s 0,9 došao na 1,3 %. Sve se događa u okviru ponovnog jačanja dolara u odnosu na euro. Danas je (u ponedjeljak, 22.8.) ponovo postignut paritet. Nemali broj analitičara smatra da će se slabost eura produljiti.
ENERGETSKA KRIZA PRODUBLJENA SUŠ OM
Kontekst toga je energetska kriza u Europi: visoke cijene električne energije dodatno su, uz geopolitičku situaciju (remont Sjevernog toka), pod pritiskom dolaska sezone grijanja i smanjenog hidropotencijala rijeka zbog velikih suša. Niski vodostaji ne uzrokuju samo smanjenu proizvodnju hidroenergije, nego smanjuju i proizvodnju električne energije iz nuklearnih elektrana (manje dostupnog hlađenja pogona). Tako se ponovno pojačava efekt narušenih dobavnih lanaca, jer se obustavljaju putovanja europskim rijekama.
HRVATSKA DRŽAVNA OBVEZNICA ZNAK BOLJIH VREMENA?
Velika Britanija “hrabro plovi”u produljeno stanje krize, možda i jače nego ostatak Europe. Za to vrijeme čelnik njemačke središnje banke drži da Njemačkoj slijedi vrlo vjerojatno recesija. Kada znamo da je njemačka ekonomija opterećena dulje vrijeme proizvođačkom visokom inflacijom, teško je u svemu prethodno nabrojanom očekivati da će se Njemačka uspjeti othrvati recesijskim izazovima. Posljedično, i čitava Europska unija.
Stoga rezultati poslovanja hrvatskih poduzetnika u 2021. (najbolji u zadnjih 20 godina) i značajno smanjeni rizici makroekonomskih neravnoteža daju nadu da će Hrvatska lakše prebroditi buduće izazove. Njih ne nedostaje, jer dio poduzetnika jako osjeća velik rast troškova energije u svojem poslovanju. Je li hrvatska državna obveznica znak boljih vremena? Niža stopa možda je uzrokovana jeftinim posljednjim zaduženjem ili ipak nešto boljom energetskom pozicijom u odnosu na druge zemlje u okruženju. U svakom slučaju, ovaj put ne bismo trebali proći toliko loše. Jer smo bili malo spremniji u odnosu na prošlu krizu. A biti spreman…
