Na današnji članak u Poslovnom dnevniku (https://www.poslovni.hr/trzista/najsigurnije-su-europske-banke-u-drzavnom-vlasnistvu-279178), uputio me je dobar poznanik i moj osobni i drag prijatelj, javljajući mi sažetak tog članka u poruci preko društvenih mreža. Naime, moj je prijatelj je ponovio zaključak novinara Poslovnog dnevnika, kako su razvojne banke, dakle one u državnom vlasništvu, sigurnije i stabilnije od komercijalnih.
FINANCIJSKA PISMENOST JE VAŽNA
Budući da je moj prijatelj više zagovornik državnog intervencionizma, dok sam ja više zagovornik tržišnih sloboda, odmah sam razumio da bi to bio argument u prilog tezama mojeg prijatelja. Mislim da sam ipak uspio razuvjeriti prijatelja sintagmom “kruške i jabuke” i obrazloženjem kojeg sam dao. Ovdje želim naglasiti važnost obrazovanja, osobito u financijama, ne samo kako bi se moglo debatirati na ovakve teme, nego jer je to od životne važnosti za pojedince i obitelji.
Naime, autor članka u Poslovnom denvniku sugerira da, tražite li kao deponent (štediša) sigurnost, potražite je u Europi i to u razvojnim bankama.
Eto, na prvom mjestu je KfW, njemačka razvojna banka. Da je autor samo imalo posumnjao u valjanost svojih zaključaka, razumio bi da uspoređuje kruške i jabuke. No, čak i da to nije učinio, trebao je otvoriti web-stranice KfW-a (https://www.kfw.de/Download-Center/Konzernthemen/Kompass-und-Imagebrosch%C3%BCre/KfW-Zahlen-und-Fakten_en.pdf) gdje u njihovom izvještaju lijepo piše kako se ona financira: one ne prikuplja depozite i nema svoje poslovnice, već prikuplja novac na tržištu kapitala (op. dakle, vrijednosni papiri ili vrijednosnice, kako bi to rekao profesor Orsag), a tim prikupljenim novcem financira svoju djelatnost.
RAZLIKA KOD REJTINGA
Razvojne banke su, nadalje, financirane i proračunskim sredstvima središnje ili lokalne države. Prirodno je da imaju rejtinge gotovo identične rejtinzima matičnih država. Ako je rejting jedna od mjera stabilnosti (https://www.gfmag.com/media/press-releasess/global-finance-names-worlds-top-50-safest-banks-2014), onda je normalno da komercijalne banke imaju na rejting države pridodanu i premiju rizika koju nosi sama komercijalna banka. Dakle, tri je uvijek više od dva, ako je npr. 2% rizik države, onda je 1% ta premija za komercijalnu banku.
No, to su osnove modernih financija i malo više guglanja da bi se napisao ispravan zaključak.
Što se tiče rasprave o tome treba li ograničiti ili omogućiti državi da intervenira na tržištu, dakle vječna rasprava “nevidljiva ruka” vs “vidljiva ruka”, smatram kako ima puno boljih argumenata u prilog intervencionizmu.
One thought on “O financijskoj pismenosti”
Pa sada možda je to poticaj klasičnim štedišama da se uključe u tržište kapitala. Za početak da umjesto klasične štednje posegnu za obveznicama i na taj način doprinesu razvoju tržišta kapitala. To bi nedavni gost iz Čilea zasigurno podržao.
Comments are closed.