Ako želimo usporediti performanse europskog i američkog gospodarstva, poslužit će nam burzovni indeksi STOXX 600 i S&P500. U razmatranje uzmimo početak 2020. godine te datum 29.3. “Američki” indeks tuče “europski” s visokih 42:9, ako pogledate postotke rasta. Ključna varijabla su korporativne dobiti, koje snažno utječu na kretanje indeksa. Š to su dobiti veće, to je veći rast indeksa. Od početka rusko-ukrajinskog rata, odnosno u prvih pet tjedana, američki indeks vodi sa 7,5:1,8, što sam zaokružio na 8:2. Zašto se čini da je američko gospodarstvo u boljoj poziciji, i postaje li sigurno utočište za ulagače? Provjerimo.
PRECIJENJENO POSTALO POŠTENO PROCIJENJENO
Uskoro kreće serija izvještaja o korporativnoj dobiti za prvi kvartal. Current Market Valuation, izvrstan model kojeg sam prezentirao u članku o Buffetovom indeksu na Ekonomskom labu, nedavno je promijenio ocjenu iz “overvalued”(precijenjeno) u “fairly valued”(pošteno ili realno procijenjeno). U svojem sam članku naglasio kako Buffettov indeks ili Buffettov indikator pokazuje je li tržište precijenjeno ili ne.
Moje očekivanje, koje sam iznio pred članovima grupe Trading Room, bilo je da će se dogoditi nužna korekcija do kraja prvog kvartala. Ta se korekcija dogodila, pa i bez “pomoći” ratnih sukoba.
GLOBALNI INDEKS PRITISKA NA LANCE DOBAVE I LJEPLJIVE CIJENE
U razmatranje moramo uvrstiti i inflaciju. Kako uz posljedice ruske invazije na Ukrajinu i dalje postoje problemi inflacije i visokih troškova koja proizlaze iz poremećenih lanaca dobave, njujorški FED kreirao je u siječnju novi indeks – Global Supply Chain Pressure Index (GSCPI, Globalni indeks pritiska na lance dobave). Podaci iz ovog indeksa, kako to ističe Current Market Valuation, podržavaju tezu da poremećaji na strani ponude uzrokuju samo privremeno povećanje cijena.
No, postavlja se pitanje: kad ćemo se zauvijek vratiti u normalu? Problem s cijenama, kao predstavnikom ekonomske normalnosti, jest da su one “ljepljive”. Naime, lako rastu, a teško se snižavaju. FED je odgovorio (podigao ključni kamatnjak) i najavio da će to učiniti još šest puta ove godine. Mišljenja sam da FED-u nije problem to napraviti i manje puta, ali agresivnije, odnosno s većim iznosom pojedinog povećanja.
AMERIČKA FISKALNA KONSOLIDACIJA UZ MALU POMOĆ DUGA
Kolega Neven Vidaković nedavno je iznio zapažanje, na temelju podataka Ministarstva financija i FED-a, o ubrzanoj američkoj fiskalnoj konsolidaciji i izvrsnoj američkoj poziciji u odnosu na europsku. Naime, ubrzana i gotovo neviđena fiskalna konsolidacija proizlazi iz dva faktora:
- smanjenih troškova oko tretmana pandemije koronavirusa i prestanka, tj. smanjenja pomoći gospodarstvu i stanovništvu
- izrazite snage američkog gospodarstva, u odnosu na europsko.
Prije dva tjedna sam ponovio sličnu ocjenu prilikom gostovanja na N1: da je euro pod pritiskom zbog prekasne reakcije Europske središnje banke na inflaciju. Europska unija ne provodi, bar zasad, fiskalnu konsolidaciju i čini se da nije u poziciji da to može lako učiniti. Osobito to dolazi do izražaja nakon svih šokova na europskom istoku.
Nije, međutim, sve u fiskalnoj konsolidaciji: tu je i pitanje duga. Tako je američki dug 2012. iznosio 100% BDP-a, a sada iznosi preko 137%. Američki je dug prevalio veliki put od Reagana kada je bio na povijesnom minimumu od 32 posto do preko 100 posto u 40 godina. U petak će biti objavljeni novi podaci o zaposlenosti, očekivanje je da će biti izvrsni. Utoliko američki dug nije problem, barem dok ima zainteresiranih kupaca. Američki je dug specifičan i smatram da se nikako ne smije izostaviti geopolitički utjecaj nastao kao posljedica američke dominacije nakon Drugog svjetskog rata koji je skrojen u Bretton Woodsu. Za više informacija, pogledajte video koji je pripremio Ray Dalio, ikona Wall Streeta.
POREZ NA NEREALIZIRANU DOBIT?
U ponedjeljak, 28.3., objavljen je prijedlog proračuna za fiskalnu 2023. Bidenove administracije. Ta fiskalna godina počinje u listopadu. Prijedlog uključuje novi porez za bogate i povećanje poreznih stopa. Vidjet ćemo kako će proći ta rasprava, posebno jer se uvodi porez na nerealiziranu dobit. Deficit od 6 bilijuna dolara se temelji i na iznimno niskoj pretpostavljenoj stopi inflacije (4,7 % 2022. te 2,3 % u 2023.). U obranu Bidenove administracije, treba reći da FED ima još niža inflacijska očekivanja.
SIGURNO UTOČIŠTE I SIGNALI ZA RECESIJU
U međuvremenu, FED-u nije ipak tako sve jednostavno, jer cijena obaranja inflacije može biti nova recesija. Uvijek se stoga prati razlika između dvogodišnje i desetogodišnje američke obveznice, točnije – njihovi prinosi do dospijeća. Š to je razlika manja, mogućnost za recesiju je veća. Kad prinos dvogodišnje postane veći od desetogodišnje, to se smatra pouzdanim znakom nadolazeće recesije. Nije čudo da se ta razlika smanjuje, jer podizanje ključne kamatne stope povećava prinose na kraća dospijeća više nego na dulja.
Dodajmo tomu i signal koji se pojavio između petogodišnje i tridesetogodišnje obveznice: prvi put nakon 2006. prinos na kraćem dospijeću veći je od duljeg.
Snažni podaci o zaposlenosti američkog gospodarstva pokazuju da je vjerojatnost za to ipak mala. Definitivnu potvrdu toga dobit ćemo kroz mjesec dana, kad dobijemo kvartalne izvještaje korporativnih dobiti. Ono što mi se čini jest da je Europa u znatno nepovoljnijoj situaciji od SAD-a. Američke dionice (kao i američki dolar) postaju sigurno utočište, smatraju neki autori. Iako su se 29.3. europske dionice (i euro) oporavile zbog naznaka o sporazumu Rusije i Ukrajine, Europa je i dalje u nezavidnoj poziciji. Predviđa se da će najpoznatiji burzovni indeks S&P500 godinu završiti na razini preko 5000 bodova. Trenutno je na 4600 bodova. I dok je tako, sigurno utočište nalazit će se daleko od energetski ovisne Europe.
