Imam dvije poruke: jednu za vas, a drugu za Marka Primorca

Obveznički high-yield prinosi su na povijesno niskim razinama. Povijesno je iskustvo da nakon ovoga dolazi recesija. Što treba učiniti? Zaključati i refinancirati dug, jer on može lako poskupiti. Zadužite se povoljnije, jer bolje od ovog ćete teško moći. Sad ću pojasniti i zašto.

TROSTRUKI ZAKLJUČAK: ŠTO SLIJEDI?

Gornji grafikon uspoređuje kreditni spread (OAS) za europski i američki high-yield (HY) dug.

OAS je premija iznad državne, odnosno swap krivulje koju investitori traže za preuzimanje kreditnog rizika i nelikvidnosti u HY segmentu. 18. rujna 2025., premije su iznosile oko 2,74 % za europski HY i 2,71 % za američki HY.

To su vrlo niske razine u povijesnom kontekstu i praktički bez transatlantskog jaza (između EU i SAD-a). Obično je to znak risk-on okruženja i povoljnih uvjeta financiranja za izdavatelje ispod investicijskog rejtinga. Podsjećam, risk-on okruženje je ono u kojem investitori percipiraju rizike nižima i spremniji su ih preuzeti. U takvim situacijama vlada optimizam, korporativne zarade obično rastu, a dionice imaju bolje performanse od obveznica.

Zaključak je trostruk:

1. Kad su OAS-ovi ovako niski, tržište je optimistično po pitanju bankrota i spremno prihvatiti niže premije, što znači jeftiniji pristup kapitalu i veći interes za nove emisije duga.
2. Konvergencija EU-US. Činjenica da je europski HY gotovo na istom spreadu kao američki sugerira da je percepcija rizika usklađena s obje strane Atlantika. Ako izdajete dug, odluka između eura i dolara više će ovisiti o valuti novčanih tokova i swap trošku, a manje o čistoj kreditnoj premiji.
3. Dinamika je takva da se HY spreadovi brzo mijenjaju. Kratki džepovi nelikvidnosti ili valovi primarne emisije mogu ih naglo proširiti, pa je ključno pratiti smjer (sužavanje/širenje) i tempo promjene.

Pogled na grafikon ukazuje da nakon ovakvih situacija obično slijedi kriza, ako ćemo vjerovati povijesti, jer se risk-on atmosfera kad-tad promijeni.

Stoga treba pratiti daljnje promjene, a to je:

• Trend same linije. Kontinuirano sužavanje potvrđuje risk-on, dok naglo širenje često prethodi slabijoj potražnji i težim uvjetima za izdavatelje.
• Primarno tržište. Valovi novih izdanja mogu privremeno pogurati spreadove više.
• Makro podaci i korporativne zarade (rezultati burzovnih kompanija). Razočaranja u podacima ili smjernicama kompanija najčešći su okidač za promjenu raspoloženja.

ZADUŽITE SE POVOLJNIJE, I TO PO FIKSNIM STOPAMA

No, što sve ovo znači za malu zemlju za veliki odmor na istočnoj obali Jadrana?

Imam dvije poruke: jednu za vas, a drugu za Marka Primorca.

Prvo za vas: zadužite se ako imate kapacitet. Učinite to po fiksnim kamatnim stopama jer je dug još uvijek jeftin.

Druga za Marka Primorca: hrvatska desetogodišnja obveznica ima povijesno niski prinos u odnosu na Njemačku (grafikon). Ovoliko mala razlika je gotovo nevjerojatna! Smatram to povijesnom prilikom da Hrvatska refinancira svoj javni dug i zaključa ga u relativno povoljno područje. Zašto plaćati više kasnije?

Poduzetnici, ako želite saznati po kojoj kamatnoj stopi se možete zadužiti, možete zatražiti izračun ovdje. Tu su i mogućnosti kredita preko HBOR-a. Ako pak želite izdati obveznice, koje su puno fleksibilnije od klasičnog bankovnog duga, dogovorimo sastanak.

Sjetite se: paradigma jeftinog novca je završila. Nekad je potrebno zadužiti se, a ako to činite, zašto plaćati više?

Ako želite iskoristiti ovu situaciju, ispunite upitnik ispod.