Dok se pojam Trećeg svjetskog rata naglo popularizirao na tražilicama, a mediji izbacivali katastrofične naslove, tržište nafte je u ponedjeljak kasno poslijepodne signaliziralo nešto potpuno suprotno. Naime, tog je dana nakon 18 sati cijena nafte pala više od 7 %. Oni koji imaju skin in the game (naslov Talebove knjige!), a to su ljudi koji riskiraju ulaganje na temelju svog mišljenja, znali su da nema ništa od eskalacije sukoba na Bliskom istoku. U utorak sam to testirao u jednom prijateljskom okružju. Susreo sam poznatog televizijskog novinara koji je bio vidno uzrujan, bojeći se da cijene nafte ne odlete u nebo. Rekao sam da nema ništa od toga. U nastavku dana nafta je potonula za dodatnih 5 %. Bilo mi je neobično kako su i renomirani novinari pod utjecajem snažnih naslova. Što se, dakle, dogodilo?
TRŽIŠTE NAFTE ZNA VIŠE O GEOPOLITICI OD MEDIJA
Ratna premija, da je tako nazovemo, koja je bila nadodana na tržišnu cijenu, gotovo je prebrisana, i to satima prije nego što su veliki portali prestali gurati katastrofalni narativ.
Naime, cijena bilo koje vrste imovine odražava se kroz volumen trgovanja. Dakle, nije isto ima li tržišna cijena pozadinu u velikom volumenu transakcija ili nema. Tržište nafte je jedno od tržišta koje imaju izuzetno velik volumen transakcija, zbog čega cijena nafte sadrži kolektivne procjene svih sudionika na tržištu. To nisu bilo kakvi sudionici, već profesionalci kojima je u interesu “pogoditi” kretanje cijene jer riskiraju svojim kapitalom, što je puno skuplji signal od klika na naslovnicu. Dakle, važnije su poruke koje dobivamo trgovanjem onih kojima egzistencija ovisi o tome nego koliko je bilo klikova na nekom članku.
Tržišni sudionici imaju motivaciju platiti za brže i točnije podatke, a mediji imaju motivaciju naglasiti dramu. Naime, čitatelji medija nerijetko pate od sklonosti prema negativnom (negativity bias). Svi više klikamo na negativne vijesti jer se želimo zaštititi.
Dakle, kad se sljedeći put pojavi alarmantna i strašna vijest, pogledajte kako reagiraju ključni pokazatelji rizika prije nego povjerujete da “počinje treći svjetski rat”: cijene nafte, zlato, prinosi na američke državne obveznice, dolar ili švicarski franak. Da nam je zbilja prijetila velika opasnost, sirova nafta Brent bi već bila duboko u troznamenkastom teritoriju.
ZAKLJUČCI ZA VAŠE POSLOVANJE: ZANEMARITE MARKET TIMING
Vratimo se sada fundamentima zbog kojih je tržište nafte tako brzo prebrisalo krizu:
1. Geopolitički rizik je plitak i kratak.
Strah od zatvaranja Hormuškog tjesnaca podigao je cijene do petomjesečnog vrha, ali je vijest o krhkom primirju izbrisala premiju brže nego što su je rakete podigle. Tržište pravda rizik samo dok je neposredan. Prvi signal deeskalacije briše ga gotovo u cijelosti.
Samo da dodatno spustimo tenzije. John Authers piše: “Izloženost Europske unije poremećajima na Bliskom istoku također se čini minimalnom. Analiza podataka o praćenju plovila koju su proveli Complexity Science Hub (CSH) i Institut za obavještajne podatke o opskrbnom lancu Austrije u posljednjih šest godina otkrila je da je samo oko 10 % tankerske trgovine kroz tjesnac namijenjeno EU, odnosno samo 4 % ukupnog uvoza tankera u EU.” Originalni članak pronađite ovdje.
Dok je nafta pojeftinila, baš kao i zlato, burzovni indeksi su se podigli. Za njih su važniji kvartalni rezultati. Ratovi, gladi i katastrofe, u dugom roku, samo nakratko remete sliku. Jučer sam pisao kako je JP Morgan procijenio da neće biti recesije u SAD-u, a znamo da globalne recesije počinju u SAD-u.
2. Fundamenti opet odlučuju.
Pad cijena nafte je toliko dubok zato što je temeljna slika već bila “medvjeđa”, o čemu više čitajte ovdje. OPEC+ je od ožujka postupno popuštao ograničenja, a globalna ponuda raste brže od projekcija. Čim je geopolitika izišla iz fokusa, viškovi su “progutali” ratnu premiju. Jučer je John Authers objavio i ovaj znakoviti grafikon.
Izvor: John Authers, Bloomberg Opinion
3. Inflacijski impuls slabi.
Nafta ispod 70 dolara ublažava pritisak na globalnu inflaciju. Već su se javile špekulacije kako bi FED mogao rezati brže. Doduše, jučerašnje Powellovo obraćanje u američkom Kongresu upućuje na to da on čeka što će biti s carinama početkom srpnja. Tu postoji raskorak u odnosu s Trumpom. Već same najave nekih od FED-ovih guvernera da bi trebalo razmisliti o spuštanju stopa kao obliku pomoći ekonomiji je oslabilo dolar. Prisjetimo se teorije dolarskog osmijeha.
4. Volatilnost testira strategije upravljanja rizikom.
Tržišni sudionici koji su jurili naftni rally sad su u prisilnom povlačenju, a oni s discipliniranim “stop-loss” pravilima vrlo su vjerojatno sačuvali kapital. Za zrakoplovne kompanije i petrokemijsku industriju te sve koji ovise o nafti, ovo je podsjetnik da je jeftinije imati raznovrsne terminske pokrivenosti nego nagađati kad je pravi trenutak za kupnju ili prodaju. Svatko tko je polagao ispite iz financija, zna da je market timing obično skupa stvar.
Poduzeća koja nisu trgovci futuresima trebaju nastojati izbjeći rizike, a ne ulaziti u ring s njima. To ne vrijedi samo za cijenu nafte. Često je to tečajna razlika, cijena sirovine kao što je kava ili aluminij, odnosno drugi energenti. Ako se ne želite kockati, već kvalitetno pokriti rizike od promjene cijena, dogovorimo razgovor.
5. Energetska tranzicija ostaje faktor.
Čim tržište nakratko povjeruje da je opskrba sigurna, diskontira se i buduća potražnja. Je li ova velika korekcija ujedno i signal da se “zeleno očekivanje” trajno ugradilo u krivulju terminskih cijena? U svakom slučaju, postupni prijelaz na druge izvore energije djelovat će na tržište nafte tako da usmjerava cijene prema dolje.
