Sve što ste htjeli pitati bankara, a nikad niste… pa pitajte!

Bankar

Kada susrećem svoje klijente, onda mi ne pričamo samo o bilanci i financijskim pokazateljima, planovima prodaje… Dobri bankar (ovdje u smislu kvalitetan) će radije slušati svojeg klijenta, nego govoriti. Osim što klijent dobiva na važnosti, bankar time prikuplja dragocjene podatke koje će nastojati sustavno analizirati (npr. putem rejting-procesa). On povezuje ljude i procese, ponudu i potražnju.

Dragi bankaru, a što mislite o porastu cijena hrane?

Prethodni tjedan obilježili su egipatski nemiri, Fernando Torres, i mnogo što drugog! Malome čovjeku sve je to predaleko i ne može on to probaviti. Tako sam se ja i cijela moja obitelj bavili puno prozaičnijom stvari: kako pobijediti gripu koja nas je sve troje srušila u krevet.

BANKAR UČI OD SVOJIH KLIJENATA

Od izuzetne su važnosti i nazori, stavovi te životna filozofija klijenata, kako oni gledaju na pojedine događaje, osobe, društvene procese. Bankari se, osim toga, ne bi trebali praviti da sve znaju, već mnogo toga imaju čuti od svojih klijenata i naučiti.

Na početku sam istaknuo neke važne svjetske događaje. Ima jedan proces koji traje već dulje vrijeme. Radi se o porastu cijena hrane. Prošli tjedan je predsjednik Svjetske banke, g. Robert Zoellick, izjavio kako bi prioritet zemalja G-20 trebala postati hrana, to jest pitanje hrane.

ZAŠTO, PRIMJERICE, RASTU CIJENE HRANE?

Naime, zbog konstantnog povećanja broja stanovnika na planetu, povećava se i potražnja za hranom. Ona je glavni generator porasta cijena hrane. Budućnost u sljedećih 20 godina, ne uzimajući u obzir moguće ekološke poremećaje, jest da ćemo živjeti sa skupljom hranom.

Nadalje, iz ekonomske teorije poznato je da ljudi koji imaju niže dohotke najveći dio svojeg dohotka troše na hranu. Ništa čudno, jer je hrana na neki način fiksni trošak, pa se tek podmirenjem osnovnih egzistencijalnih potreba idu, po teoriji potreba i poznate Maslowljeve piramide, zadovoljavati ostale potrebe. Taj se efekt kod siromašnijih ljudi još više povećava kad se stvaraju zalihe za moguće dodatno krizno stanje.

Primijenimo to na zemlje s nižim dohotkom po glavi stanovnika (BDP per capita), a to su uglavnom u ovom trenutku zemlje koje imaju veliku mladu populaciju, s velikim prirodnim prirastom, takve zemlje kao npr. Bangladeš dodatno kratkoročno utječu na cijene hrane kad stvaraju velike zalihe. Dugoročno, cijenu formira povećana potražnja, a kratkoročno se obradiva površina ne mijenja, pa stoga cijene hrane rastu.

FINANCIJSKO OPISMENJAVANJE: VAŽNA ZADAĆA BANKARA

Efekt pojačavaju zabrane izvoza (npr. najveći izvoznik pšenice Rusija je zbog prošlogodišnjih velikih požara zabranila izvoz pšenice) ili ratova kartela (zadnji je rat između kartela Amerike i Europe zbog banana, gdje su Amerikanci natjerali Europljane da povećaju davanja Južnoamerikancima) ili što god treće.

Bankari prate sve: od tračeva do svjetske politike, jer radimo s klijentima kojima su poslovi svjetski. Moramo razumjeti što će biti s eurom, što s dolarom, a što s juanom: po mojoj procjeni, kao i boljih poznavatelja prilika, budućim svjetskim dolarom. Ne zaboravite činjenicu da je Kina najveći proizvođač te drugi najveći kupac svjetskog zlata. (Izvor: «Obzor», 05.02.2011., str. 44)

Zaključak: s bankarom možete razgovarati o pivu, nogometu, padu industrije CD-a, problemima u Egiptu i multikulturalizmu u Europi, o raznim filozofskim i religijskim temama, tehničkoj i fundamentalnoj analizi, gotovo o svemu. Vaš će bankar čak i zaraditi novac za vas. Naravno, pritom i za svojeg vlasnika.

O toj novoj temi rado ću reći koji drugi put, a radi se o tome kako bankari u Hrvatskoj financijski opismenjuju poslovne ljude.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo:

4 thoughts on “Sve što ste htjeli pitati bankara, a nikad niste… pa pitajte!

  1. Moje je pitanje bankaru:
    Dragi bankare, da li tvoja banka izvadi profit iz tvoje zemlje?
    Ako da, da li to smatraš dugoročno održivo za tvoju zemlju?

    1. Pitanje je, ako smijem primijetiti, intonirano tako da pozitivan odgovor znači da je to nešto loše po mene, jer je to loše po moju zemlju.

      Pitanju nedostaje specifičnosti, koliko, kada, zašto…

      Ali, prihvaćam pitanje i ispričavam se što ranije nisam odgovorio zbog bolesti i slabijeg posjećivanja web-stranice.

      Banka u kojoj sam zaposlen dosada nije imala politiku dividendi koja bi išla za isplatom.
      Ove godine je donesena odluka o isplati dividende, kao što je i vidljivo na stranicama Zagrebačke burze.

      S obzirom na korporativna pravila kojih sam se dužan držati, nisam ovlašten za davanje komentara niti to smijem učiniti.

      Ono što smijem učiniti, jest načelno reafirimirati svoju tvrdnju da je pravo vlasnika da raspolaže svojom imovinom njegovo neotuđivo pravo.
      Mogu samo još dodatno reći da zakon zdravog razuma nalaže isplatu dividende tvrtkama čiji je prinos na kapital pao.
      Nije nužno vjerovati meni. Bolje je to provjeriti kod profesora Aswatha Damodarana na njegovim stranicama http://www.damodaran.com.
      Postoji tzv. stablo odlučivanja o strukturi kapitala koje nalaže kako se ponašati u određenoj situaciji. U situaciji kada je prinos kapitala prenizak, a tvrtka je i više nego dovoljno kapitalizirana te zadovoljava sve regulatorne zahtjeve, zakon zdravog razuma nalaže isplatu dividende.

  2. Postovani, pozdrav.

    Nasla sam termin na engleskom co signatory account? Kako se to kaze kod nas?

    Unaprijed hvala.

Comments are closed.