Svijet poslije pandemije: blue ocean vs. read ocean strategija

Blue ocean

Coursera, mlada kompanija koja se bavi proizvodnjom edukacijskih sadržaja za udaljeno učenje, ovih je dana uspjela osigurati novo financiranje od 130 milijuna dolara. Time kompanija zaokruženo vrijedi oko 2,5 milijarde dolara, prenosi Smartbrief. Kako nam upravo edukacija i blue ocean strategija mogu pomoći da stvorimo bolju budućnost? Otkrijte zašto imamo puno razloga za optimizam.

DISRUPCIJA ZA DIGITALNO DOBA

Coursera tvrdi da priprema ljude na nadolazeću četvrtu industrijsku revoluciju koja će biti obilježena digitalnom transformacijom kompanija. Otprilike tako, da parafraziram, te da je bitno pripremiti se na nadolazeću ekonomsku disrupciju. Ovaj je pojam uveo J. Schumpeter (točnije, “kreativna disrupcija”). Radne sposobnosti se trebaju značajno unaprijediti, u osvit digitalnog doba.

Jasno je da nije moguće sve digitalizirati, npr. kopanje u rudniku. Ne može biti udaljenog rada na gradilištu. No, znatan dio ekonomije i ljudskog rada mogu se digitalizirati, što omogućuje veću dostupnost (famozna skalabilnost). Time se, nadalje, omogućuje da troškovi ostaju isti, a prihodi neograničeni. To je posebno vidljivo kod novih kompanija koje uspijevaju dostići Sveti Gral u ekonomiji, održive ponavljajuće prihode. Ono o čemu je davno govorio još Michael Porter u osamdesetima, kad je napisao svoje poznato djelo “Competitive Advantage: Creating and Sustaining Superior Performance“.

EKONOMSKI JARCI DOLAZE OD PRIPREME ZA DIGITALNO DOBA

Ovih dana očekuje se objava rezultata Tesle*, pa ćemo vidjeti koliko su se približili ostvarenju takve superiorne dobiti. Inače, o tome sam već pisao, o famoznom sukobu mišljenja između Buffeta i Muska, o tzv. ekonomskim jarcima. Ekonomski jarci moraju biti dugoročno održivi s većom profitabilnosti od tzv. nulte (tzv. normalni profit je ekonomski profit koji je jednak nuli, firma uspijeva biti konkurentna na način da pokrije sve troškove proizvodnje, ali i vlasničke minimalne zahtjeve). Ovi se razlikuju od “ekstraprofita” ili “sweet spot”.

HRVATSKA JE PRVAK. BLUE OCEAN STRATEGIJA

Jedan od prvaka digitalizacije u Hrvatskoj je i Nenad Bakić, koji je prošli tjedan prenio vijest s Eurostata kako su mladi Hrvati prvaci u posjedovanju digitalnih vještina. To je dobar znak, pa smatram kako ne treba gledati s pesimizmom na budućnost ove zemlje. Spominjem to i zato što je ukazao na jednu zanimljivu poslovnu strategiju. To je tzv. blue ocean strategija, koja se razlikuje od red ocean strategije. Crveno označava, sukladno boji, “konkurentsko klanje”, poznate horizonte i niše. Plavo, rekao bih, označava, širinu i neograničene mogućnosti. Stvaranje novih, jedinstvenih niša. Vjerujem da je široka obrazovanost u novim tehnologijama ključ za sustizanje svijeta, kako bi u njemu Hrvati sudjelovali kao ravnopravni, a ne zaostali. Ekonomsko zaostajanje povećava siromaštvo, koje smanjuje i samo trajanje ljudskog vijeka.

Plavu strategiju (blue ocean strategija) spominjem baš iz razloga koje UBS banka koristi kad opisuje budući svijet: kompanije će biti više zadužene, poslovat će se više digitalno, ali i više lokalno. Ističe termin “near-shoring” umjesto “off-shoring”. U šali, manje Daleke obale, više Siniše Vuce; manje uživo, više preko jubitoa.

Razmislimo o toj vijesti s Eurostata: to može biti naš “ekstraprofit”, naša blue ocean strategija.

UBS: NE IZLAZNOJ STRATEGIJI IZ DIONICA

Da se vratimo na početak priče, ovakav uspjeh Coursere u podizanju nove serije investicijskog kapitala znači isto da će u post-pandemijskom svijetu biti manje uspjeha za industrije koje su naslonjene na odmor i uživanje (tzv. leisure industry). Fokus će biti više na hrani i edukaciji. Da sve povežem sa savjetom predsjednika njujorškog FED-a Johnom Williamsom, kojeg isto prenosi UBS, “ni ne pomišljajte o izlaznoj strategiji iz ulaganja u dionice”. I o tome treba učiti, pa nije dovoljna samo digitalna pismenost, potrebna je i financijska pismenost za 21. stoljeće. Ne samo za vašu djecu, nego i vama osobno.

*Gornji tekst pisan je 21.7.2020., a objava rezultata Tesle bila je 22.7. Sada znamo da je prihod od prodaje pao mnogo manje nego što je to bilo očekivano. Krajem tjedna, 24.7., znamo i da su korekcije cijena bile generalne, na razini indeksa, pa se počinju čuti glasovi da su trenutne cijene previsoke za Teslu. Kako je i ovdje spomenuto, kod Tesle se diskontira buduća svjetska dominacija.

Napomena: kao mali investitor, više sam posvećen edukaciji i razmatranju prilika za pasivni način investiranja, dakle, ne toliko u pojedine dionice, već u investicijske klase. Premda nemam “skin in the game”, to mi daje neopterećenost u financijskoj analizi pojedinih kompanija i dionica.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: