U utorak se u Westinu okupila skupina ljudi koja, po svoj prilici, ima najveći transformacijski efekt na hrvatsko gospodarstvo. Dobitnici BestInvest nagrada, kao i svi nominirani, ističu se po svom uspješnom djelovanju u različitim poduzetničkim i investitorskim područjima. Događaj je bio pod utjecajem Rimčevog preuzimanja Bugattija samo dan ranije, a na njemu sam dodjeljivao nagradu u kategoriji Prikupljanje kapitala godine. Provjerite tko su dobitnici BestInvest nagrada te zašto je ovaj događaj toliko značajan!
DOBITNICI BESTINVEST NAGRADA
BestInvest nagrada dodijeljena je u šest kategorija, a dobili su je, redom:
- M+ Grupa, kao Private Equity investicija godine (dodijelio prof. dr. Velimir Srića)
- Microblink, kao Venture Capital investicija godine (dodijelio dr. sc. Leo Mršić, direktor AlgebraLABa)
- One Equity Partners, kao Investitor godine, u novopečenog jednoroga, Infobip (dodijelio ministar gospodarstva i održivog razvoja, dr. sc. Tomislav Ćorić)
- Mate Rimac, kao Osnivač godine (dodijelila Hajdi Ćenan, potpredsjednica CroAI-ja)
- Prosperus Invest, za Izlazak iz investicije godine (dodijelila dr. sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a)
- Fil Rouge Capital, za Prikupljanje kapitala godine (dodijelih osobno).
Uvodne riječi održali su predsjednica organizatora, CVCA Hrvatska, Mirna Marović, zatim mr. sc. Tamara Perko, predsjednica uprave HBOR-a, Victoria Zinchuk, direktorica i voditeljica hrvatskog ureda EBRD-a te spomenuti dr. sc. Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja.
Nakon dodjele nagrada, uslijedila su dva vrlo korisna panela. U prvom, moglo se saznati više o private equity i venture capital financiranjima od vodećih predstavnika fondova koji ulažu u Hrvatsku. U drugom su hrvatske osnivačice i osnivači podijelili svoja iskustva, pa se tako moglo otkriti što stoji iza uspjeha Agrivija, Gideon Brothersa, Oradiana ili Photomatha, između ostalih.
RAZVIJENI FINANCIJSKI SUSTAV NE OVISI SAMO O BANKAMA
Kao netko tko je ekonomski bloger već deset godina i dolazi iz bankarskog sektora, bilo mi je drago što govorimo o drukčijem modelu financijskog sustava. Bankocentričnost, ako je velika, odražava smanjeni stupanj razvijenosti neke zemlje. Privatne su investicije ključ ubrzanog razvoja, a s njima nerijetko dolazi i do transfera drugih vrsta kapitala: menadžerskog, tehnološkog ili socijalnog.
Banke neće financirati rizične projekte koji, premda imaju velik potencijal za ostvarivanje dobiti, ujedno imaju i značajne potrebe za kapitalom i određeni rizik od propadanja. Banke traže ponajprije povrat glavnice i naknadu u obliku kamata. Njih ne zanima hoće li projekt ostvarivati 30% ili 300% dobiti ako je uredno vraćanje kredita izvjesno. S druge strane, fondovima rizičnog kapitala ili privatnim ulagačima nije svejedno koliki će biti povrat: oni su izuzetno zainteresirani za maksimalan mogući uspjeh osnivača. Oni imaju skin in the game i zato će im biti stalo da podupiru one projekte s velikim šansama za uspjeh.
No, te uspješne priče ne nagrađuju samo osnivače i ulagače. Vrhunski projekti obično imaju visoku produktivnost. To znači da će plaće, nakon tržišnog uspjeha, biti natprosječne, a osnivači i rani zaposlenici će moći zaraditi na svojim udjelima i tako dobiti kapital za ulaganje u druga poduzeća. To se dogodilo s estonskim Skypeom, a lako bi se moglo dogoditi i u slučaju Infobipa ili Nanobita. Zato preporučujem svakome da pogleda barem posljednji panel s dodjele BestInvesta, i poslušate priče ovih iznimnih poduzetnika.
