Kolika treba biti kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba?

Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba

Kod planiranja novčanih tokova i odljeva sredstava uslijed poreznih obveza, potrebno je paziti na odredbe Zakona o porezu na dobit. Naime, one utvrđuju kolika može biti porezno priznata kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba. Svako je vrijeme dobro za planiranje novčanih tokova i odljeva sredstava – a osobito kraj godine.

Ministarstvo financija početkom svake kalendarske godine, sukladno čl. 14. st. 3. Zakona o porezu na dobit, objavljuje kamatnu stopu između povezanih osoba koja će se primjenjivati za tu godinu. Tu kamatnu stopu ćemo za narednu godinu saznati u siječnju. Ova odredba dio je niza odredbi koje za cilj imaju uspostavljanje tržišnih cijena primarno u prekograničnim transakcijama, tj. u transakcijama s nerezidentima. Ipak, ona se tiče i transakcija između rezidenata, ako se radi o povezanim osobama koje ispunjavaju određene uvjete.

POVEZANE OSOBE

Prije samog objašnjenja na koga se sve odnose takve odredbe, potrebno je pojasniti tko se sve smatra povezanom osobom.

Zakon o porezu na dobit (čl. 13. st. 2) povezanim osobama smatra osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe. Alternativno, može biti da osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu društva.

Opći porezni zakon (čl. 46. i 49.) povezanim društvima smatra društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao:

  1. društvo koje u drugom društvu ima većinski udio ili većinsko pravo odlučivanja;
  2. ovisno i vladajuće društvo;
  3. društvo koncerna;
  4. društvo s uzajamnim udjelima koja su povezana tako da svako društvo ima više od četvrtine udjela u drugom društvu;
  5. društva povezana trgovačkim ugovorima, i to: ugovorima o vođenju poslova društva, ugovorima o prijenosu dobiti te ostalim poduzetničkim ugovorima koji se upisuju u sudski registar.

KAKO SE RAČUNA KAMATNA STOPA NA ZAJMOVE IZMEĐU POVEZANIH OSOBA?

Od 2016. praksa je da ministar financija početkom siječnja donosi odluku kojom utvrđuje visinu kamatne stope između povezanih osoba. Prije toga se kamatna stopa utvrđivala ovisno o eskontnoj stopi koju je objavljivala Hrvatska narodna banka. Izmjenama i dopunama Pravilnikom o porezu na dobit (NN 137/15, čl. 37.), utvrđeno je da je kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba utvrđena kao aritmetička sredina prosječnih kamatnih stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima. I ovaj podatak objavljuje HNB.

Od 2016. do 2021. godine, kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba se smanjila za 2,14 p.p. To je u skladu s trendom smanjenja referentnih kamatnjaka u Europskoj uniji. Ujedno, to je posljedica monetarne ekspanzije Europske središnje banke (ESB), nastale kao odgovor na globalnu financijsku krizu. Ona je samo dodatno pojačana zbog COVID-19 recesije u 2020. godini.

NA KOGA SE ODNOSE ODREDBE OVOG ZAKONA?

Kamatna stopa između povezanih osoba treba postaviti tržišnu cijenu između povezanih osoba, kao dio šire porezne regulacije politike transfernih cijena.

Tako određena kamatna stopa smatra se najmanjom koju obveznik poreza na dobit treba obračunati kada daje zajmove povezanim osobama nerezidentima. Odnosno, ako su obračunate kamate po manjoj stopi, takva razlika se treba dodati u PD obrascu kao povećanje porezne osnovice. Isto vrijedi ako su obračunate kamatne stope po većoj stopi u slučaju kad obveznik poreza na dobit prima zajam od povezanog društva nerezidenta. Takav propis postoji kako bi se spriječilo da, primjerice, poduzeća koja posluju unutar multinacionalne grupacije kamatama uvećavaju poreznu osnovicu u državama s povoljnijim poreznim stopama te istodobno smanjuju poreznu osnovicu u državama s nepovoljnijim poreznim stopama.

ŠTO JE TO POVOLJNIJI POREZNI POLOŽAJ?

Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba tiče se i transakcija, odnosno zajmova, između dvaju rezidentnih povezanih društava, ako je jedna od strana u povoljnijem poreznom položaju. Povoljnijim poreznim položajem smatra se kad jedna od strana plaća porez na dobitak po stopama nižim od propisanih stopa. Alternativno, povoljniji porezni položaj može biti i kad je jedna strana oslobođena plaćanja poreza na dobitak. Na koncu, ovim se smatra i ako u poreznom razdoblju strana koja prima zajam i plaća kamatu ima pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih razdoblja.

To znači da, ako u takvom odnosu društvo prima zajam od povezane osobe s kamatnom stopom većom od propisane, ono mora uvećati poreznu obvezu za razliku od propisane do visine odobrene kamatne stope. Istodobno, ako društvo daje zajam povezanoj osobi s kamatnom stopom manjom od propisane, mora povećati poreznu obvezu do visine propisane kamatne stope.

UTJECAJ NA PLANIRANJE NOVČANIH TOKOVA

Na ove je odredbe Zakona o porezu na dobit potrebno obratiti pozornost kod planiranja novčanih tokova i projekcija rezultata na kraju poslovne godine. Inače biste se mogli naći u porezno nepovoljnijoj situaciji od planirane!

Napomena: Ono što nažalost nije precizno definirano u samom Zakonu o porezu na dobit je pitanje smatraju li se društva koja plaćaju porez po stopi od 10% (prihodi do 7,5 milijuna kuna) u povoljnijem poreznom položaju ili ne, te se stoga stvara prostor za različite interpretacije.

Autor: Marko Ćurković


Marko Ćurković je direktor društva Aspera nekretnine koje je član Šted grupe. Od 2015. godine zaposlen je u Šted grupi, gdje je danas, između ostalog, odgovoran za segment financijske analize i poslovnog planiranja. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je prošle godine završio i poslijediplomski specijalistički studij “Računovodstvo i porezi”. U sklopu svog specijalističkog rada, istraživao je u kojoj je mjeri moguće predviđanje bankrota pomoću sintetičkih pokazatelja.


Ovo je članak iz nove serije, Gostujući članci.

Nema besplatnog ručka, znam. Ali podjela ovog članka je najbliže besplatnosti što imamo: