Još malo o padu kamatnih stopa. Ovaj puta s pasivne strane (štednja), za razliku od tipičnog aktivnog bankarskog posla (kredit), o kojem sam više puta govorio, i to o pojmu “negativna kamatna stopa”.
NEGATIVNA KAMATNA STOPA: ŠTEDIŠA PLAĆA
Danas u Jutarnjem listu u tiskanom izdanju govori se o rekordno niskim kamatnim stopama te mogućnosti da one padnu ispod 0%. To znači da štediša plaća banci kamatu faktor sigurnosti. U članku se navodi istraživanje koje je prije mjesec i pol dana na svom blogu objavio Mark Cliffe, ING-ov glavni ekonomist. Cliffe raspravlja da bi zbog previranja na financijskom tržištu i FED mogao “prevrnuti” politiku i krenuti unatrag.
Ovo uvijeno povećanje američkih kamatnih stopa koje se kao ozeblo sunce očekivalo među bull-dolar trgovcima, nije se dogodilo. Yellen je praktički svojim komentarima pomaknula očekivanje da FED poveća kamatne stope na rujan 2016. Zato i EUR/USD i dalje pliva u zoni iznad 1,10. Procjenjujem da će ostati u rasponu 1,10-1,15 sljedećih mjeseci.
Cliffe navodi kako bi, prema istraživanju koje je provedeno (Hrvatska nije bila uključena), spuštanje kamatnih stopa na depozite ispod 0% dovelo do njihova povlačenja. Doduše, to govori i zdrav razum: svatko trpi nešto do određene razine, a potom mijenja svoje ponašanje. Istraživanje sugerira, kako se navodi u Jutarnjem listu, da 23% štedišta ne bi učinilo ništa. Dakle, njih 77% bi reagiralo. Cliffe navodi kako bi trećina mogla i povući novac iz banke “u madrac” (a ne kako Jutarnji list navodi – 80%). Te četiri petine mogle bi povući dio novca sa štednih računa, ali bi dio otišao u neke druge bankarske proizvode ili usluge.
Zaključak se može pronaći i na stranici VOX gdje analitičari i ekonomisti objavljuju svoje procjene. Tamo je i Cliffe objavio članak s rezultatima navedenog istraživanja.
Za Hrvatsku je ovakvo istraživanje više u kategoriji kurioziteta nego stvarne prijetnje “depozitnom dijelu stanovništva”. O tome je dosta rečeno na Eclectici. Razlog je taj da je vjerojatnost da u Hrvatskoj doživimo tzv. NIRP (politika negativnih kamatnih stopa) mala. O tome više nekom drugom prilikom.
One thought on “Negativna kamatna stopa na štednju”
Pa tko je kriv štedišama ako drže te novce na banci. Ako imaš npr. 10000 eura na njih ćeš ukoliko si ih oročio najmanje na godinu dana dobiti cca 78 eura kamate godišnje (kada platiš porez i prirez u Zagrebu), Ukoliko za iste te novce kupiš RH obveznice XS1117298916 dobit ćeš cca 10500 eura nominalne vrijednosti obveznica na koje ćeš godišnje dobiti cca 315 eura kamate (porez na kamate od obveznica se ne plaća). Pri tome ćeš imati troškove skrbništva od 45 eura godišnje i trošak transakcije kupnje isto toliko. do 03/2025 na ime kamate će dobiti cca 2850 eura i 10500 eura glavnice. Uz troškove od 450 eura na kraju će za to vrijeme dobiti cca 2900 eura kamate i zarade na cijeni (odnosno cca 320 eura godišnje). To je 4 puta više nego na štednju. Ako sve to isto radimo u USD situacija je mnogo bolja (ako izuzmemo rizik da će se vrijednost dolara u odnosu na euro umanjiti , ali tu je zato i mogućnost da će se ista povećati) na 10000$ bi dobili 9300$ glavnice i 560 $ kamate godišnje uz iste troškove. Obveznice se isplaćuju 2024 godine do kada bi dobili cca 4200 $ kamate i 9300 $ glavnice. Pri tome bi imali troškove od cca 450 $. Dakle zarada na kamatama u tih 7,5 godina kad odbijemo troškove je cca 3000$ a u isto vrijeme bi za kamate na štednju dobili cca 500$.
Comments are closed.