Grafikon pokazuje da je njemačka inverzija krivulje prinosa gotova, baš kao i nedavno američka. Razlika je trenutno u tome što američka ekonomija raste, dok europska pada. To se vidjelo iz jučerašnje objave PMI podataka. Poslovni optimizam među menadžerima u SAD-u raste, dok u Europi pada, osobito nakon završetka Europskog prvenstva u nogometu i Olimpijskih igara.
ŠTO ZNAČI DA JE NJEMAČKA INVERZIJA KRIVULJE PRINOSA GOTOVA
Kao i u američkom primjeru, kraj inverzije krivulje prinosa za Njemačku znači visoku opasnost od recesije. Vjerojatna europska recesija značit će i usporavanje ekonomskih aktivnosti u Hrvatskoj. Za nas će, ipak, 2024. biti relativno dobra u usporedbi s okruženjem. No, određeni sektori ekonomije koji se oslanjaju izravno na europske partnere i industriju bit će i već jesu pogođeniji od uslužnog sektora. Inflacija je u Europi pala, a ECB će ubrzano spuštati kamatne stope, htjeli oni to priznati ili ne.
Izvor: Trading Economics
Naš se hrvatski guverner bio pozicionirao kao europski “hawk”, što se moglo vidjeti kroz istupe u stranim medijima već neko vrijeme. Po mom mišljenju, bit će potrebno ublažiti retoriku, jer nećemo moći izdržati sve pogreške europskog vodstva. Bilo to u političkom, ekonomskom ili poslovnom smislu.
ZAŠTO RASTU EUROPSKI INDEKSI
Unatoč ovim vijestima, europski indeksi dionica porasli su oko 1 posto s utorka na srijedu, što se može činiti kontradiktornim. Međutim, rast indeksa često nije u potpunosti povezan s trenutnim makroekonomskim pokazateljima već ovisi o očekivanjima investitora. U ovom slučaju, tržišta reagiraju na odluku kineske centralne banke (PBOC) da značajno podupru ekonomske aktivnosti. Ovi su se poticaji kratkoročno prelili na cijene europskih dionica, ali i na cijenu nafte, koja je bila nekoliko tjedana u padu. Uskoro se očekuje i OPEC-ov izvještaj (tzv. outlook).
Procjena BNP Paribasa o stanju europske ekonomije ipak nije negativna: “Očekuje se da će se rast u eurozoni stabilizirati na 0,3 % s kvartala na kvartal u trećem i četvrtom tromjesečju 2024. To je nešto više od stope zabilježene u trećem tromjesečju, koju je Eurostat revidirao naniže, odnosno na 0,2 %. Značajne razlike u rastu i dalje će postojati među državama članicama tijekom drugog polugodišta. Očekuje se veći porast aktivnosti u Španjolskoj i Italiji nego u Njemačkoj i Francuskoj.
Cjelokupni rast eurozone bit će podržan nastavkom ECB-ovog ciklusa smanjenja kamatnih stopa koji je započeo u lipnju, a koji će biti nastavljen trećim smanjenjem u prosincu. Očekuje se i da će rast biti potaknut još uvijek aktivnim tržištem rada i isplatom sredstava NGEU-a te njihovom raspodjelom na terenu. Inflacijski rizici su u ovoj fazi uravnoteženi i očekujemo da će ukupna inflacija postupno konvergirati prema cilju od 2 % do druge polovice 2025. Pad temeljne inflacije bit će vrlo postupan, zbog ustrajnosti snažnog, iako usporenog povećanja plaća.”
Sve u svemu, pretežno oblačno.
