Na dan otvaranja Svjetskog prvenstva, 11. lipnja 2026., Europska središnja banka (ECB) mogla bi napraviti potez koji je prije nekoliko mjeseci izgledao malo vjerojatan. Možda ne onima koji prate ovaj blog, ali ostalima svakako. Zašto treba pratiti vijesti iz Frankfurta, a ne samo s prve utakmice u Mexico Cityju?
ECB PODIŽE DEPOZITNU STOPU?
Naime, ECB će izgledno podići depozitnu stopu s 2,00 % na 2,25 %. Nogomet će toga dana biti naslovna priča, ali za poduzetnike, financijske direktore i investitore možda će važniji događaj biti u Frankfurtu.
Prema ECB Watch Toolu, tržište u lipnju očekuje povećanje kamatne stope na 2,25 %, pri čemu je vjerojatnost ostvarenja ovog scenarija 90 posto. Referentna kamatna stopa je u ovom trenutku 2,00 %. Reuters pritom naglašava da se radi o mogućoj reakciji na energetski šok i rizik sekundarnih inflacijskih učinaka, ali i da se eventualna kampanja podizanja stopa kao u 2022. ne očekuje. Dakle, priča bi na tome trebala stati.
Povod podizanju je jasan: energenti, geopolitičke tenzije i strah da inflacija ponovno ne prijeđe na plaće, cijene usluga i očekivanja. European Business Magazine piše da je euro stabiliziran, no pritisak nije nestao. Navodi da su tržišta počela snažno ugrađivati mogućnost lipanjskog povećanja stope, dok rast cijena energije stvara ovu klasičnu dilemu za ECB: ako ne dižemo stope, bit će inflacije. Ako ih dižemo, hoćemo li dokrajčiti mizerni europski rast?
VIŠI TROŠAK KAPITALA, NIŽA VREDNOVANJA
Za poduzetnika takve odluke nisu puka apstrakcija. Kamatna stopa ECB-a je početna točka za određivanje cijene kapitala. Kada se podigne referentna stopa, ne mijenja se samo cijena novog kredita. Mijenja se i diskontna stopa u procjeni vrijednosti poduzeća, trošak refinanciranja, atraktivnost investicijskih projekata i pregovaračka pozicija dužnika prema banci.
Kod vrednovanja poduzeća, veza je jednostavna. Što je viši trošak kapitala, to je niža sadašnja vrijednost budućih novčanih tokova. U DCF modelu to znači veći WACC. Kod multiplikatora, to često znači niži EV/EBITDA ili P/E multiplikator, osobito za poduzeća čija se vrijednost temelji na budućem rastu. To je razlog zašto rast prinosa i kamatnih stopa najviše pogađa dugoročne projekte, nekretnine, tehnološke kompanije i jako zadužene poslovne modele.
Hrvatski kontekst je sličan. Prinos na našu desetogodišnju državnu obveznicu iznosio je ovog tjedna 3,47 posto, što je 0,4 postotna boda više nego godinu ranije. U travnju je prinos nakratko dosegnuo 3,61 %, najviše od prosinca 2023. To je važan podatak jer se državna obveznica koristi kao polazište za bezrizičnu kamatnu stopu. Kada ona raste, raste i donja granica očekivanog prinosa investitora. Posljedično, raste i zahtijevani povrat na kapital poduzeća.
Prijenos postoji i kod kredita, ali ne ide odmah. Banke ne mijenjaju sve kamate preko noći, no ovaj rast ulazi u cijenu depozita, izvore financiranja banaka, kreditne marže i standarde. Zanimljivo je da podaci za eurozonu nipošto ne pokazuju kreditni slom. Krediti nefinancijskim društvima u eurozoni porasli su u ožujku 2026. za 3,2 % na godišnjoj razini, na rekordnih 5,38 bilijuna eura.
No, upravo je tu zamka. Rast nominalnog kreditiranja ne znači da je kredit jeftin, niti da je lako dostupan svima. On može značiti i da poduzeća trebaju više obrtnog kapitala zbog inflacije, zaliha i duljih rokova naplate.
DAN OTVARANJA SVJETSKOG PRVENSTVA: VIŠE OD MONETARNE FUSNOTE
Za domaća poduzeća pitanje nije samo hoće li ECB podići stopu. Pitanje je, što će se dogoditi ako se cijena kapitala zadrži više nego što smo planirali? U tom slučaju, treba pripaziti na vaš DSCR, rokove dospijeća, varijabilni dug, leasinge, investicijske projekte, cijene prema kupcima i obrtni kapital. Ako rast prihoda ne prelazi u slobodni novčani tok, računovodstvena dobit može zavarati.
Vraćamo se onda staroj lekciji. Iste promjene nemaju isti učinak u svakoj industriji. Proizvodnja prvo brani maržu, građevina likvidnost, transport trošak goriva, retail obrtaj zaliha, a jako zadužena poduzeća bilancu. Taj okvir za djelovanje, koji možete zatražiti ovdje, već se pokazuje korisnim jer poduzetnik ne smije reagirati na kamatni šok općenito, već kroz strukturu troškova, duga i novčanog toka.
Ako ECB zaista podigne stopu na dan otvaranja Svjetskog prvenstva, to neće biti samo monetarna fusnota. Bit će signal da eurozona ulazi u zahtjevniji režim: inflacija nije pobijeđena, energetski rizici ne popuštaju, a cijena kapitala ostaje ključni filter za investicije. Za poduzetnike to znači manje oslanjanja na optimizam, a više rada na novčanom toku, refinanciranju i realnoj vrijednosti poduzeća.
